Iz kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa navode da im iz Vlade nisu tražili mišljenje o ugovoru, dok iz tužilaštva ističu da neko treba da podnese prijavu i dokaze ako sumnjaju na krivično djelo
Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo pomorstva nisu tražili zvaničan stav institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore o kontroverznom Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji pomorskih kompanija Crnogorska plovodba Kotor (CP) i Barska plovidba (Bar). Isto tako, ni Tužilaštvo za sada nije našlo motiva da reaguje iako su i organi upravljanja Crnogorske plovidbe i pomorska struka javno ukazivali na štetnost i nezakonitost ovog ugovora.
To proizilazi iz odgovora koje su “Vijesti” dobile iz kancelarije Zaštitnika i tužilaštva.
“Zaštitnik imovinsko pravnih interesa shodno odredbi člana 53 Zakona o državnoj imovini zastupa Crnu Goru, njene organe i javne službe čiji je osnivač država, a nemaju svojstvo pravnog lica, pred sudovima i drugim državnim organima, dok je shodno odredbi člana 56 istog zakona zaštitnik dužan da organima čija imovinska prava i interese zastupa, na njihov zahtjev, da pravno mišljenje u vezi sa zaključenjem ugovora i mišljenje o drugim imovinsko-pravnim pitanjima. Kako je u pitanju raspolaganje Vlade Crne Gore shodno zakonskim ovlašćenjima iste, zaštitnik nema pravo nadzora nad takvim odlukama Vlade, a do danas nam nije upućen ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji pomorskih kompanija na mišljenje”, kazala je “Vijestima” zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović .
Ona nije navela da li će institucija Zaštitnika sada to sama učiniti, po sopstvenom nahođenju, odnosno službenoj dužnosti.
Skupštine akcionara dviju kompanija u kojima predstavnici države imaju odlučujuću riječ, jer je Vlada vlasnik 100 odsto Crnogorske i većinskog paketa akcija Barske plovidbe, 19. maja usvojile su predlog ugovora koji je pripremilo ministarstvo Filipa Radulovića (PES), te time otvorile put izvršnim direktorima dviju kompanija Vladimiru Tadiću i Borisu Mihailoviću da potpišu taj aranžman kome se eksplicitno protivi Odbor direktora Crnogorske plovidbe, ali i značajan dio stručne pomorske javnosti.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora tako je detaljno analiziralo ugovor kada ga je menadžmentima dviju firmi uputilo Ministarstvo pomorstva i zaključilo da je riječ o nezakonitom, višestruko nejasnom i u pomorskoj struci i međunarodnoj praksi do sada nepoznatom aranžmanu, koji ide prevashodno na štetu CP.
Ovo Udruženje je pozvalo Vladu da “u cijeli proces uključi i zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji treba da svojim pravnim autoritetom zaustavi ovakvo postupanje Ministarstva pomorstva”, premijera Milojka Spajića pozvalo da smijeni ministra Radulovića i konstatovalo da se “glasanjem za ovakve odluke stiču i elementi određenih krivičnih djela” za članove Vlade koji su prihvatili predlog i za članove uprave obje kompanije ukoliko ovakav ugovor usvoje.
Udruženje kapetana smatra da je Ministarstvo pomorstva “obmanulo i samu Vladu u postupku donošenja odluke, plasirajući kroz Informaciju netačne i neutemeljene i na zakonu i u praksi tvrdnje, a nakon toga sprovodeći potpuno drugi model od onog kojeg je usvojila Vlada na svojoj sjednici.”
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva za sada su, međutim, rezervisani prema svemu što Vlada preduzima sa dvije pomorske kompanije.
“Podsjećamo da je u nadležnosti državnih tužilaštava gonjenje učinilaca krivičnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, dok je u nadležnosti drugih državnih organa davanje pravnih mišljenja u vezi sa zaključivanjem imovinsko-pravnih ugovora i drugim imovinsko-pravnim pitanjima. Istovremeno napominjemo da sve institucije i pojedinci državnim tužilaštvima treba da prijave krivično djelo ukoliko imaju saznanja da je ono učinjeno i takođe dostave dokaze za svoje tvrdnje”, kazala je “Vijestima” Marina Raković , savjetnica za odnose sa javnošću u VDT-a.
Odbor direktora Crnogorske plovidbe je prije nekoliko dana upozorio da je predlog Ugovora sa kojim je izašlo Ministarstvo pomorstva “u koliziji sa Zakonom o privrednim društvima”, da je nejasan i kontradiktoran sam po sebi, ali i da omogućava Barskoj da od Crnogorske uzima preko sedam puta veću naknadu od uobičajene brokerske provizije za upošljavanje brodova i time je direktno štetan za interese Crnogorske plovidbe.
Prema ugovoru Barska će Crnogorskoj posuditi milion eura za održavanje tekuće likvidnosti a koje joj je kompanija iz Kotora dužna da vratri najkasnije u roku od godinu dana. CP je po ugovoru dužna da postupa u skladu sa svim nalozima koje bude dobijala od menadžmenta Barske kako da CP upravlja sa svoja dva trgovgačka broda koji će biti ugovarani u tajm čartere kod unajmitelja kojeg bude dovodio broker koji već radi za Barsku. Za sve to, CP je dužna da BP ustupa devet odsto svih prihoda koje kotorska kompnaija bude ostvarila tokom trajanja ovog ugovora koji se sklapa na neodređeno vrijeme.
Ministarstvo je sporni ugovor inače predstavilo kao jedini način “spašavanja” CP kojoj po mišljenu Radulovića, prijeti stečaj i gubitak zbog insolvencije, njena dva, kineskim bankama u međuvremenu već potpuno otplaćena broda.
Iako ugovor u tom momentu još nije bio potpisan, on je već rezultirao štetom za CP jer je ta kompanija pod pritiskom Ministarstva prihvatila da svoj brod “Dvadeset prvi maj” da u najam preko ugovora koji je došao posredstvom menadžmenta Barske i njenog brokera agencije “Clarkson” iz Grčke. “Dvadeset prvi maj” je tako od prije nekoliko dana ušao u najam na period od šest do devet mjeseci kod unajmitelja “Oldfendorff” po cijeni od 8.750 dolara na dan, iako je menadžment CP u tom momentu na stolu imaju ugovor sa drugim unajmiteljem do kojeg je sam došao, po većoj cijeni od 9.000 dolara dnevno i drugim za CP kao brodara, povoljnijim ugovornim klauzulama. Samo na osnovu razlike u cijeni najamnine ovog broda, CP je već u prvom poslu koji je zaključila posredstvom Barske plovidbe, pretrpjela direktnu štetu u iznosu od 67.500 dolara za ukupno vrijeme trajanja tog ugovora.
Inače, prema izvještajima objavljenim na sajtu Poreske uprave, CP je prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 778.678 eura, dok je prethodne dvije godine kompanija poslovala pozitivno sa 165.084 eura u 2023, odnosno 2.374.554 eura u 2022. godini. CP je u 2024. imala i veliki problem sa nenaplaćenim potraživanjima od jednog od svojih poslovnih partnera kojem je davala brodove u najam GAT-om iz Čikaga, od koga sa kamatama i izgubljenom dobiti potražuje ukupno preko 1,2 miliona dolara. Barska plovidba, sa druge strane, prema podacima sa sajta Poreske uprave, prošlu poslovnu godinu okončala je sa gubitkom od čak 2.387.100 eura. Ova kompanija je 2023. imala pozitivan saldo nakon oporezivanja od 1.459.885 eura, a 2022. od 2.325.076 eura.
