Zaposleni u podgoričkom Vodovodu za CdM tvrde da je rukovodstvo tog preduzeća pokrenulo “provjeru koliko ima zaposlenih koji žele da prekinu radni odnos i dobiju otpremninu u iznosu od 12 bruto zarada”. Oni kažu da se sa radnicima razgovara “jedan na jedan”, i provjerava njihov stav o ovoj ideji. Sa druge strane, iz Sindikata Vodovoda to negiraju i tvrde da zaposleni ne govore istinu.
Predsjednik Sindikalne organizacije podgoričkog Vodovoda Darko Brnović je za CdM saopštio da nijesu tačne informacije da to preduzeće nudi 12 bruto zarada za otpremnine.
“Ali, uprava sprovodi aktivnosti kako bi optimizovala rad preduzeća i omogućila redovno poslovanje”, kazao je on.
Brnović je za CdM istakao da se pored optimizacije ostalih troškova poslovanja u Vodovodu sprovode aktivnosti u cilju smanjenja najznačajnijeg troška odnosno troškova zaposlenih.
“U toku je rad na pripremi novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta”, naveo je on.
Odgovarajući na pitanje CdM-a, Brnović je kazao da nema informacije da se formira novi sindikat u Vodovodu.
Neki od zaposlenih tvrde za CdM da je pokrenut postupak formiranja novog Sindikata u podgoričkom Vodovodu jer su, kako ističu, nezadovoljni radom aktuelne Sindikalne organizacije i njenog čelnika Brnovića.
Podgorički Vodovod i kanalizacija 2023. godinu završilo je sa minusom od 3,8 miliona eura, a na 31. mart ove godine preduzeće je u minisu 800.000 eura, saopštio je Aleksandar Nišavić , direktor preduzeća, objavio je Dan krajem aprila.
U Vodovodu je, kako je naveo Nišavić, trenutno zaposleno 549 radnika. On je dodao da su troškovi zarada nakon usvajanja Granskog kolektivnog ugovora na mjesečnom nivou porasli za 120.000 eura, pa umjesto 530.000 koliko je izdvajano u ranijem periodu, za plate se sada mjesečno daje 650.000 eura, što je za godinu dana preko sedam miliona eura.
Prosječna plata u preduzeću, kako dodaje direktor, je 800 eura i odnosi se na zaposlene koji rade na terenu. Na pitanje da li će i oni tražiti mišljenje za smanjenje zarada zaposlenima, kako je to uradila i Čistoća, Nišavić kaže da je to pitanje pokrenula Privredna komora.
