Zapelo oko broja i sadržaja pitanja: Još se čeka na zahtjev Venecijanskoj komisiji oko Ustavnog suda

Zapelo oko broja i sadržaja pitanja: Još se čeka na zahtjev Venecijanskoj komisiji oko Ustavnog suda

Izvor “Vijesti” iz vladajuće koalicije kaže da bi bilo fer da vlast i opozicija traže od venecijanaca odgovore na onoliko pitanja koliko misle da treba

Sagovornik iz opozicije tvrdi da bi oni pristali na kompromis da obje strane pošalju po pitanje, a da sve ostalo bude navedeno u obrazloženju zahtjeva

Sekulović: Treba izbjeći pitanje koje sugeriše stav podnosioca i odgovor, pogotovo što strane imaju suprotne pozicije

Iako je premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) trebalo da do nedjelje uputi zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, to još nije učinio jer vlast i opozicija ne mogu da se usaglase o tekstu zahtjeva, odnosno o tome koliko pitanja treba poslati i na šta treba da se odnose.

Tekst zahtjeva u ime vlasti piše ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad), dok je opozicija taj posao povjerila advokatu Milošu Vukčeviću.

Njih dvojica su, prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, nastavili sinoć razgovore o usaglašavanju predloga, ali do dogovora nisu došli.

Izvor lista iz vladajuće većine rekao je da je i sinoć „zapelo“ oko broja pitanja, i da u opoziciji smatraju da bi najbolje bilo da venecijancima pošalju jedno, zajedničko.

„A mi ne bismo ograničavali ni njih, ni nas. Ali smo blizu tome da se nađemo…“, tvrdi sagovornik.

Isti izvor je ranije juče, prije nastavka razgovora Božovića i Vukčevića, saopštio da opozicija insistira da pošalju po (jedno) pitanje, ali je naveo da misli da je realizacija te ideje upitna.

“Fer bi bilo da svako ide s onoliko pitanja koliko misli da treba”, ocijenio je, dodajući da se pitanje opozicionara odnosi na član Ustava (154 stav 3) koji se tiče nastupanja razloga za prestanak sudijske funkcije u Ustavnom sudu, a da vlast želi da pita više stvari.

“Šta ako uopšte nema sjednice Ustavnog suda (na kojoj se utvrđuje nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje), da li ona mora da se održi i sl. Međutim, oni (opozicija) tvrde da su naša pitanja sugestivna, a mi mislimo da je njihovo takvo…”, kazao je sagovornik, dodajući da Crna Gora ne bi bila prva država koja venecijancima šalje više pitanja u jednom zahtjevu.

S druge strane, izvor “Vijesti” iz opozicije navodi da bi oni pristali na kompromis da obje strane pošalju po pitanje, a da sve ostalo što interesuje vlast bude navedeno u obrazloženju zahtjeva.

“Jer se Venecijanska komisija neće baviti pitanjem idu li sudije Ustavnog suda u penziju po Zakonu o radu ili Zakonu o PIO (penzijsko i invalidsko osiguranje), rekao je.

Ako se Božović i Vukčević usaglase, dogovereni zahtjev Venecijanskoj komisiji treba da uputi Spajić.

On je 15. marta uveče, uz posredovanje Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, potpisao s liderima Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Hrvatske građanske inicijative (HGI), Danijelom Živkovićem, Damirom Šehovićem i Adrijanom Vuksanovićem, sporazum o rješavanju političke krize. Nju je izazvala odluka parlamenta donijeta sredinom decembra prošle godine da, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatuje Dragani Đuranović prestanak sudijske funkcije u tom sudskoj instituciji.

Prema sporazumu tekst zahtjeva trebalo je da bude upućen venecijancima najkasnije sedam dana nakon parafiranja dokumetna, što znači do nedjelje.

Vukčević je rekao juče da tekst još nije usaglašen i da je bilo nesuglasica s Božovićem o broja pitanja.

“Smatrao sam da treba da se postavi jedno pitanje: da li su postupanje Ustavnog odbora i zaključak tog odbora o prestanku funkcije Đuranović formalno neustavni. S druge strane, ministar je mislio da treba postaviti više pitanja”, rekao je Vukčević za RTCG, dodajući da očekuje da istupe s jednim konkretnim pitanjem, koje bi pratilo obrazloženje obje strane.

Božović je preksinoć u emisiji “Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji “Vijesti” izjavio da će vlast i opozicija pisati pitanja “na svoj način”, i uz “određene priloge” poslati ih Venecijanskoj komisiji.

’’Kolege iz opozicije problematizuju taj formalno-pravni nedostatak neodržavanja sjednice Ustavnog suda, na osnovu koje je, po njihovom tumačenju, trebalo da se obavijesti Ustavni odbor. S druge strane, mi gledamo to kao priliku i samo pismo Venecijanskoj komisiji da otvorimo problem materijalno-pravne prirode, ali i drugih stvari koje se odnose na taj famozni član 154 Ustava Crne Gore…’’, ocijenio je Božović, navodeći da je teško očekivati da će u potpunosti biti postignut dogovor ‘’od riječi do riječi oko jednog pitanja’’.

Ustavni odbor je 17. decembra prošle godine donio zaključak da je Đuranović stekla uslov za penziju po Zakonu o PIO, na osnovu čega joj je Skupština istog dana konstatovala prestanak funkcije, uz oštro protivljenje opozicije. Te stranke su onemogućavale održavanje sjednica parlamenta, tvrdeći da je Ustav pogažen zbog toga što je, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatovan prestanak funkcije Đuranović.

“Vijesti” su Delegaciji EU uputile pitanja da li smatraju da venecijancima treba da bude poslato jedno pitanje ili više njih, odnosno da li svako treba da ima svoja pitanja, te da li će Delegacija posredovati u sastavljanju zahtjeva.

Pravnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović ocijenio je da bi trebalo izbjeći slanje pitanja koja sugerišu stav podnosioca i odgovor, pogotovo što, kaže, strane imaju dijametralno suprotne pozicije.

’’Ako je ovo tako, onda može i da se ide s odvojenim pitanjima oko iste suštine koju bi pratilo i odvojeno obrazloženje argumenata. Nešto slično tužbi i odgovoru na tužbu, ako se može upotrijebiti ta vrsta analogije. Vjerujem da to bilo od pomoći i samoj Venecijanskoj komisiji. Bitno je da bude u okviru jednog dokumenta i da kakvo god bude mišljenje ono bude prihvaćeno’’, rekao je Sekulović “Vijestima”.

Na pitanje postoji li opasnost od toga da ako budu dva upita (vlasti i opozicije), da će svako da poštuje mišljenje o svom pitanju, sagorovnik je odgovorio da ne misli da bi to moglo da se desi jer će, prema njegovim riječima, Venecijanska komisija odgovarati na suštinski jedno pitanje da li je prekršen Ustav ili ne.

’’Treba sačekati njihov odgovor, koliko će biti jasan i precizan. Svakako bi dobro bilo da u svom mišljenju sveobuhvatno priđu ovom pitanju i daju preporuke za buduće situacije’’, poručio je.

Jedan od sagovornika ‘’Vijesti’’ iz vladajuće većine, kazao je da se Venecijanskoj komisiji ne mogu poslati pitanja koja će biti suprotstavljena, navodeći da se ona moraju ticati iste materije. Prema njegovim riječima, venecijanci će saslušati mišljenje i vlasti i opozicije i dati odgovor “koji će zadovoljiti i vlast i opoziciju’’.

Nakon sporazuma sa Spajićem opozicija se vratila u parlament. U dokumentu koji su potpisali s njijm, a koji ima dva člana, piše i da su se potpisnici saglasili da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije, kao i da će do njegovog dobijanja biti obustavljena dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je raspisao Ustavni odbor.

U drugom članu piše da se strane obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine, da se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji s institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine, kao i da nastave rad parlamentarnog odbora za izbornu reformu.