Četiri poslanika PES-a bila uzdržana kad se glasalo o zakonu o amnestiji, Miloš Pižurica poručuje da je njegova odluka da ne digne ruku izraz lične odgovornosti
Ukoliko je bilo pokušaja da se zakoni proguraju kroz razmjenu podrške za neka pitanja, ta trgovina očigledno nije uspjela, tvrdi Nevenka Vuksanović
Iznenadno povlačenje predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i o unutrašnjim poslovima s dnevnog reda prekjučerašnje sjednice Skupštine, nakon trvenja između konstituenata vladajuće većine zbog toga što nisu izglasali akt o amnestiji, pokazuje da u vlasti nešto ozbiljno ne funkcioniše i da su predlozi propisa povučeni jer nisu imali podršku ni “iznutra” ni “spolja”.
Tako sagovornice “Vijesti” tumače posljednja dešavanja u parlamentu, zbog kojih dio vlasti najavljuje preispitivanje odnosa u toj koaliciji.
Da se ne poštuju dogovori, tvrde iz partija nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), optužujući za to dio poslanika Pokreta Evropa sad (PES) – ali ne i njegovog lidera i šefa Vlade Milojka Spajića , navodeći da su s njim imali “istorijski” sastanak i da je riječ o “darovitom političaru”.
Predlog zakona o amnestiji, koji su podnijeli poslanici bivšeg DF-a – Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića , nije prekjuče dobio potrebnu podršku (41 glas) u parlamentu. Predstavnici NSD-a i DNP-a poslije toga su, na kolegijumu šefa parlamenta Mandića, negodovali zbog toga poručivši da će imati u vidu odnos kolega iz vlasti prema njihovom predlogu, nakon čega nisu glasali za izmjene i dopune zakona o porezu na dobit pravnih lica, koje je predložio PES.
Po neizglasavanju tog propisa Mandić je saopštio da su poslanici većine povukli s dnevnog reda predloge zakona o ANB-u i o unutrašnjim poslovima. Kazao je da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, to učinila cijeneći “da nije dobro iskomunicirana javnost”.
Vlada je krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave, usvojila Predlog zakona o ANB-u, koji su po skraćenoj proceduri predali u skupštinsku proceduru. Zbog predloga su danima oštro reagovale brojne nevladine organizacije, Udruženje pravnika i opozicionari, koji su tvrdili da su ponuđena rješenja neustavna i protivna međunarodnim standardima. “Vijesti” su pisale da se predlogom, između ostalog, krči put da se šefu ANB-a dozvoli mnogo više moći bez bilo kakvih mehanizama kontrole.
Nijedna partija vlasti nije odgovorila na pitanja “Vijesti” zašto su propisi stvarno povučeni s dnevnog reda, a nijemi su ostali i iz Spajićevog i Mandićevog kabineta.
Njihovi kabineti oćutali su i o čemu je razgovarano na “istorijskom” sastanku i šta je dogovoreno na njemu.
Mandić je najavio da će se do novog stavljanja u proceduru povučenih predloga potruditi da “bolje iskomuniciraju” javnost i međunarodne partnere. Rekao je da su on i Knežević imali “sjajne razgovore” sa Spajićem, da je riječ o “jednom mladom, darovitom političaru”, i da mu je žao što mnogi u PES-u i poslaničkom klubu te partije ne razumiju napore “da se ova parlamentarna većina unaprijedi u svom djelovanju”. U tom kontekstu poručio je da slijedi preispitivanje “svih partnerstava” u koaliciji.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović rekla je “Vijestima” da nije saglasna s tim da su zakoni povučeni zbog loše komunikacije navodeći da činjenice govore drugačije.
“Pritisak javnosti, civilnog sektora i stručne zajednice bio je izuzetno snažan, a ni među poslanicima parlamentarne većine nije bilo saglasnosti da se ovi predlozi podrže u postojećem obliku”, kazala je ona, dodajući da sve upućuje na to da su zakoni povučeni jer nisu imali političku, javnu, ni međunarodnu održivost.
Rekla je da, ukoliko je bilo pokušaja da se zakoni “proguraju” kroz razmjenu podrške za neka pitanja, ta trgovina “očigledno nije uspjela”.
“Povlačenje ipak ne znači da je ideja napuštena – vjerujem da se radi samo o kupovini vremena, ne o odustajanju”, ocijenila je Vuksanović.
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović kazala je da su Mandićeve poruke u najmanju ruku simptomatične. Navela je da je, ako se zakoni povlače zato što “nisu dobro iskomunicirani”, to direktan pokazatelj da nešto ozbiljno ne funkcioniše unutar većine.
“Jer, ako već ne postoji osnovna koordinacija i komunikacija kad su u pitanju tako važni zakoni, onda to govori o dubinskoj krizi povjerenja ili o potpunoj dezorganizaciji”, tvrdi sagovornica “Vijesti”.
Međutim, ona ocjenjuje da je realnije pretpostaviti da iza povlačenja predloga propisa stoji nešto više od “tehničke greške u komunikaciji”, te da je ili riječ o neuspješnom pokušaju političke trgovine ili da su neki akteri unutar većine procijenili da nisu dobili ono što su očekivali zauzvrat.
“U svakom slučaju, povlačenje ovih zakona baca ozbiljnu sumnju na stabilnost većine i otvara pitanje – ko zaista odlučuje i u čije ime”, konstatovala je Đukanović.
Poslanik i šef DNP-a Knežević kazao je prekjuče na sjednici da je na kolegijumu vladajuće većine postojao dogovor da se zakon o amnestiji usvoji jer, kako je naveo, nije sporan.
“Nažalost, kolege poslanici iz BS-a (Bošnjačka stranka) i dio poslanika PES-a nisu ispoštovali dogovor i nisu nam saopštili da ga neće ispoštovati”, rekao je on.
Za usvajanje propisa ruku su digla 34 poslanika, četiri iz PES-a bila su uzdržana – Miloš Pižurica , Darko Dragović , Gordan Stojović i Nađa Laković , dok poslanici takođe vladajućeg BS-a nisu učestvovali u glasanju.
Pižurica je kazao “Vijestima” da je bio uzdržan jer mu je bilo neprihvatljivo da Skupština u istom danu glasa za povećanje plata sudijama i tužiocima, “ljudima koji se, zajedno s policijom, svakodnevno bore protiv organizovanog kriminala i korupcije”, a da zatim glasa za umanjenje kazni “upravo onima protiv kojih se ta borba vodi”.
“To je za mene politički i moralno kontradiktorno i obesmišljava svaku ozbiljnu reformu pravosuđa i borbe protiv kriminala”, rekao je on.
Upitan da li je to bio stav suprotan partijskom, Pižurica je odgovorio da PES nije stranka koja traži bespogovornu partijsku disciplinu, već prostor u kom se poslanicima ostavlja mogućnost da u posebnim situacijama odlučuju po sopstvenoj savjesti, “posebno kad su u pitanju kompleksna etička pitanja poput amnestije”.
“Moj glas nije bio u suprotnosti s vrijednostima Pokreta, već je bio izraz lične odgovornosti”, konstatovao je on.
Dragović, Stojović i Laković nisu odgovorili na pitanja redakcije.
Šef poslaničkog kluba BS-a Amer Smailović rekao je na prekjučerašnjoj sjednici parlamenta da se, “u moru zakona koje su dobili”, bilo teško posvetiti svakoj tački pojedinačno i glasati o svakoj “onako kako treba”.
“Glasamo ono što je najvažnije, to su evropski zakoni, da se oni završe do određenog roka, i posvećeni smo tom cilju”, kazao je on.
Milan Knežević je prekjuče izjavio da je podrška zakonu o amnestiji izostala dok su on i Mandić sa Spajićem razgovarali o “daljim strateškim pravcima” razvoja Crne Gore, tvrdeći da je taj razgovor bio “veoma plodotvoran”, te da ih neglasanje o tom propisu ne može posvađati sa Spajićem, “jer on (premijer) sigurno nije bio uključen u ovakvo glasanje”.
“Međutim, problematično je da nakon što nešto dogovorimo – to bude oburdano sat vremena kasnije”, rekao je on, ponavljajući da takav pristup nije bio korektan dok su on i Mandić vodili “istorijske razgovore” sa Spajićem.
Nikoleta Đukanović navodi da to što je sastanak ocijenjen kao “istorijski”, prije svega otvara pitanje u kom smislu i za koga je on takav, te da bi, ukoliko je riječ o dogovoru koji označava prekretnicu u međusobnim odnosima aktera sastanka, to objasnilo i zašto je većina prekjuče djelovala kao “potpuno raštimovani orkestar”.
“Do sada je ta, vrlo heterogena većina, ipak imala određeni nivo discipline, velikim dijelom zahvaljujući ulozi predsjednika Skupštine Mandića kao svojevrsnog koordinatora, dok je premijer Spajić bio više u poziciji onog koji slijedi, nego onoga koji vodi. Naravno, uz velike benefite koje su politički partneri dobijali kroz raspodjelu državnih resursa”, istakla je ona.
Tvrdi da prekjučerašnja dešavanja u parlamentu ukazuju na moguće nove odnose snaga unutar većine. Prema njenim riječima, moguće je da se upravo na tom “istorijskom” sastanku dogovarala nova arhitektura vlasti ili makar nova dinamika u okviru već postojeće.
“To objašnjava i potpuni nedostatak podrške zakonima koji su došli iz redova većine. Ako je to zaista istorijski sastanak, možda je njegova posljedica upravo ono čemu smo svjedočili – pokazivanje zuba između navodnih saveznika”, poručuje sagovornica.
Na pitanje da prokomentariše izjavu Kneževića da neglasanje o zakonu o amnestiji ne može posvađati bivši DF sa Spajićem, Pižurica je odgovorio da ga “pomalo iznenađuju” reakcije Kneževića i Mandića.
“Da su njih dvojica bili prisutni u plenarnoj sali i glasali za predlog, zakon bi bio usvojen. Kako nisu bili prisutni, pretpostavljam da im ovaj zakon ipak nije bio toliko prioritetan”, rekao je on.
