Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, povučen iz procedure prije četiri mjeseca zbog brojnih kritika i zahtjeva Evropske komisije za dodatnim usklađivanjem, ponovo će se, uskoro, naći u Skupštini. Tako makar piše u dnevnom redu predviđenom za 7. novembar. Iz Vlade međutim tvrde da se neće ići u njegovo usvajanje dok ne stigne konačno mišljenje iz Brisela.
„Dok ne dobijemo pozitivno mišljenje EU, nećemo ići u proceduru usvajanja ovog zakona. Komunikacija između naših i organa EU je intenzivna, ali ne bih mogao da predvidim kada će konačno pozitivno mišljenje biti dostavljeno“, kazao je ministar pravde Bojan Božović.
Prema nezvaničnim saznanjima Televizije Vijesti, zakon se ponovo našao na dnevnom redu jer je sjednica iz jula prekinuta, pa je materijal formalno ostao u skupštinskoj proceduri. I u Pokretu Evropa sad tvrde da ne postoji namjera da se o zakonu raspravlja prije nego što stigne mišljenje Evropske komisije.
„To što je zakon u proceduri ne znači da ćemo ga raspravljati i da ćemo odlučivati o njemu prije dobijanja mišljenja Evropske komisije. Mislim da je u pitanju samo tehnička stvar, da li treba čekati da se dobije mišljenje dok je on na dnevnom redu ili treba ga maknuti sa dnevnog reda, to je potpuno svejedno“, rekao je Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad.
I u SNP-u, odakle su ranije poručili da zakon sa spornim stavkama neće podržati, raspravu o njemu očekuju tek po dobijanju mišljenja Evropske komisije.
„Naglašavam još jednom da je to institucija gdje nije sproveden veting, to jest nisu provjereni svi službenici koji rade u okviru te agencije, kao što je bio slučaj s Upravom policije. A mislim da je to neophodno. Tako da ćemo sačekati da vidimo kako će izgledati konačno taj predlog zakona, da li će se amandmanski djelovati, kakvo će biti realno mišljenje Evropske komisije, ali u odnosu na prethodni predlog zakona stav SNP je poznat“, ističe Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP).
Opozicija, međutim, sumnja da je riječ o pokušaju vraćanja zakona na mala vrata.
„Nadamo se da postoji većina u crnogorskom Parlamentu, kojoj je stalo do demokratskih pravila i napretka Crne Gore u usvajanju ključnih preporuka Evropske unije, kada je u pitanju transparentrnost i vladavina prava. Nadali smo se da krajem jula, kada su povukli zakon, su razumjeli sve poruke dobronamjerne i stručne javnosti da ne idu tim putem. Ipak, očigledno je po srijedi bila samo trgovina, nekoliko mjeseci za trgovinu, da bi oni koji su tražili zakon, koji podriva temelje bezbjedne Crne Gore i vladavine prava, da dobiju ono što su tražili“, kazao je Nikola Rakočević, Demokratska partija socijalista (DPS).
I iz Građanskog pokreta (GP) Ura poručuju da je vladajuća većina još na vrijeme da zakon povuče sa dnevnog reda.
„Da se određene stavke zakona, koje evidentno nisu dobre, što je priznala i sama vlada, izmijene, da se zakon stavi na javnu raspravu i kroz redovnu proceduru dođe u Skupštinu, ne onako kako su to uradili u julu mjesecu, na brzinu, na prečac u cilju da provuku neke sporne odredbe od kojih je možda i najspornija da direktor ANB-a ima pravo da donosi odluke o mjerama tajnog nadzora, te kasnije traži pisanu saglasnost suda ili da se ANB izuzme iz sistema javnih nabavki ili da se daje diskreciono pravo direktoru da on šalje službene dokumente i brojne druge odredbe koje su ostale sporne“, navodi Zoran Mikić iz GP URA.
Zakon je u julu povučen nakon brojnih primjedbi da Agenciji daje prevelike nadležnosti uz smanjenu kontrolu njenog rada. Prema predlogu, direktor ANB-a mogao bi u slučaju hitnosti pokrenuti mjere tajnog nadzora bez sudske saglasnosti, odlučivati o prijevremenom penzionisanju službenika i izuzeti agenciju iz postupka javnih nabavki.
