Građani koji čekaju pomoć za štetu od prošlogodišnjih požara moraće da se naoružaju strpljenjem – država nema dovoljno novca za sve zahtjeve, a isplata, prema posljednjim odgovorima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, neće početi dok ne budu obezbijeđena sredstva za sve pojedinačne štete.
Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda trenutno raspolaže sa 131.192,45 eura, pokazuje Informacija koja je razmatrana u četvrtak na sjednici Vlade.
To je višestruko manje od procijenjenih razmjera štete iz prošle godine. Prema istoj informaciji, ukupna procijenjena šteta od elementarnih nepogoda tokom 2025. iznosi oko 3,5 miliona eura, od čega se oko 2,5 miliona odnosi na zahtjeve fizičkih lica. Štete nastale od požara čine približno 90 odsto ukupno procijenjene štete.
Iz Ministarstva, kojim rukovodi Vladimir Joković , “Vijestima” su saopštili da je zbog manjka novca pomjeren ranije najavljeni početak isplate, koji je bio očekivan krajem jula.
“Rok koji je Komisija prethodno najavila je pomjeren jer Komisija trenutno raspolaže određenim iznosom sredstava koji je nedovoljan kako bi se isplatile sve naknade za štete koje su nastale u prošlogodišnjim požarima. Sa isplatom će se početi tek kada se obezbijede sredstva za isplatu svih pojedinačnih šteta”, odgovorili su iz Ministarstva.
Nijesu, međutim, odgovorili koliko novca ukupno nedostaje, niti koliki je iznos potreban za realizaciju svih odluka.
Informacija dostavljena Vladi pokazuje da je Komisiji u martu iz tekuće budžetske rezerve opredijeljeno 200.000 eura. Od tog novca realizovano je 90 odluka donesenih tokom 2025, ukupne vrijednosti 68.807,55 eura, pa je Komisiji ostalo 131.192,45 eura.
U dokumentu se navodi i da je Komisija do maja ove godine donijela odluke po zahtjevima fizičkih lica za štete nastale tokom 2025, kojima je odobrena naknada do 10 odsto procijenjene štete, ali da te odluke nijesu realizovane zbog nedovoljno raspoloživih sredstava.
Iz Ministarstva su “Vijestima” kazali da su svi zahtjevi za naknadu štete od prošlogodišnjih požara obrađeni i da sada čekaju novac.
“Svi zahtjevi su obrađeni i čekaju isplatu kada se steknu uslovi, odnosno obezbijede nedostajuća novčana sredstva”, naveli su.
Nijesu precizirali koliko je zahtjeva odobreno ni koliki je zbir naknada koje bi trebalo isplatiti.
“Vijesti” su ranije objavile da je Komisiji pristiglo oko 550 zahtjeva za naknadu štete od požara iz 2025. Najviše ih je stiglo iz Podgorice.
Prema Informaciji sa sjednice Vlade, nakon Glavnog grada najveći broj zahtjeva dostavile su opštinske komisije Danilovgrada, Šavnika, Pljevalja, Rožaja, Bijelog Polja, Budve, Bara i Nikšića. U dokumentu se navodi da je od 15. juna do 15. septembra prošle godine evidentirano 870 šumskih požara i požara na otvorenom, dok ih je tokom cijele 2025. bilo ukupno 3.136.
Milovan Marković , mještanin Pipera nedaleko od Podgorice, čijoj porodici su u prošlogodišnjim požarima stradali vinogradi i maslinjaci, kaže da se posljedice čekanja državne pomoći već osjećaju.
“Mi ove godine, poslije požara koji su nam prošle uništili dobar dio vinograda i maslinjaka, nijesmo mogli ozbiljno da planiramo obnovu, kao ni mnogi drugi u Piperima, jer od države nije bilo pomoći”, rekao je Marković.
Kaže da su se mnogi oslonili na najavljenu pomoć jer nijesu imali novca da sami saniraju štetu.
“Mnogi su se pouzdali u to da će ona stići i čekali su, jer nijesu imali odakle da sami saniraju ono što je uništeno, a posljedice tog ‘nadanja’ sad dolaze na naplatu. Oni koji nijesu mogli da revitalizuju zasade ove godine, kao što vjerovatno neće moći ni sljedeće, nemaju sad što da uberu, jer nijesu imali čime ni da obnove ono što je vatra progutala”.
Marković ocjenjuje da je takav odnos prema pogođenim domaćinstvima “poraz za selo i crnogorsku poljoprivredu” i da bi dio ljudi zbog toga mogao potpuno odustati od proizvodnje.
Posebno kritikuje, kako kaže, činjenicu da država za druge rashode nalazi novac, dok građani pogođeni nepogodama čekaju.
“Za varijabile, honorare, putne troškove i ‘kuferte’ se uvijek ima ‘budžetskih rezervi’, dok za građane i pomoć i podršku u situacijama u kojima se nađu usljed prirodnih katastrofa koje ih zadese, čak i kad jedva žive glave izvuku, a kamoli dio imovine, gotovo da nema nikad”, kazao je.
Njegova porodica uspjela je da počne obnovu zahvaljujući pomoći rođaka, komšija, mještana Pipera i njegovih kolega, ali Marković smatra da solidarnost ne smije biti zamjena za institucionalnu pomoć.
“Solidarnost, kao u našem slučaju koju smo doživjeli, nešto je najljepše što društvo može da pokaže, ali država ne smije da se osloni na to da će građani jedni druge spašavati svaki put kada sistem koji zbog nas postoji i koji mi finansiramo zakaže”.
On upozorava da se isto pitanje sada postavlja i za građane čija su imanja stradala u ovogodišnjim požarima.
“Ako mi, koji smo 2025. ostali bez dijela onoga što smo stvarali i nijesmo dobili ništa, čemu oni da se nadaju 2027”, pita Marković.
