„Femicid je najokrutniji, najekstremniji i najtragičniji napad na temeljne vrijednosti našeg društva – jednakost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo. Ovaj zločin ne smije biti posmatran samo kao napad na jednu ženu, već kao napad na cjelokupno društvo. Zato smo kao sistem i kao društvo dužni da mu pružimo najbolji mogući otpor, djelujući preventivno, ali i najbolji mogući sudski krivičnopravni odgovor, djelujući represivno“, ocijenila je Pavličić.
U govoru na zasjedanju Ženskog parlamenta, čija tema je bila „Femicid u crnogorskom zakonodavstvu“, u organizaciji Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, Pavličić je poručila da ohrabruje sve žene koje su žrtve nasilja da ne smiju biti tihe, usamljene i nevidljive, jer ne postoji nijedan običaj, niti ijedno navodno narušavanje porodične časti, nijedna patrijarhalna norma koja može i koja smije opravdati bilo koji oblik nasilja.
Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika. Najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84, saopštio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na početku sjednice Ženskog parlamenta.
„Ove brojke nisu samo statistika. One su neizbrisive rane na savjesti našeg društva. Svaka od tih žena imala je ime, snove, porodicu i prijatelje. Svaka je imala pravo na život, pravo da bude zaštićena, pravo da ne strahuje, a to pravo im je ipak oduzeto. Danas smo ovdje da bismo poručili da se to mora promijeniti“, rekao je Pejović.
Nešto se mora mijenjati
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković istakao je da je u 2024. godini bilo 2.047 prekršajnih predmeta, od čega je riješeno 1.317.
„Pritisak na sudove, tužilaštvo i policiju je povećan, resursi centara za socijalni rad i drugih organa bitno zaostaju za potrebama žrtava, policije i pravosuđa. Je li uvođenje krivičnog djela femicida jedini odgovor ako nemamo pripremljenu društvenu i institucionalnu podlogu za to? Je li moguće preventivno djelovati bez resursa? U državi u kojoj godinama ne dolazi do pada predmeta u oblasti porodičnog nasilja nešto mora biti promijenjeno“, zaključio je Bjeković.
Ministar pravde Bojan Božović ukazao je na važnost okupljanja oko platforme za razgovor o institucionalnom odgovoru na femicid i mjerama koje Crna Gora preduzima protiv njega.
„U tom kontekstu želim da se osvrnem na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a kojim se prvi put u crnogorskom zakonodavstvu uvodi femicid kao krivično djelo, ukoliko podršku dobijemo upravo u ovom domu. Propisivanjem femicida u sklopu teškog ubistva iskazuje se volja Ministarstva pravde da ubistvo žena iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti prepozna kao jedno od najtežih krivičnih djela, za koje je moguće izreći kaznu zatvora i do 40 godina“, izjavio je Božović.
Programski menadžer Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Nikola Ilić kazao je da vrlo simbolično prisustvuju zasjedanju 17. Ženskog parlamenta, dok istovremeno brojimo 17 žena koje su u posljednjih nekoliko godina izgubile život u femicidu.
