Za kubik drveta od 80 eura velika peć ili grijalica od dva i po kilovata može aktivno raditi 320 sati, a za tonu peleta od 320 eura – 1.280 sati
Cijene ogrijevnog drveta i peleta u proteklih pet godina povećane su za 70 do 100 odsto, a električne energije za 4,1 odsto. To je uticalo da električna energija postane najjeftiniji energent za grijanje i dovelo do velikog rasta njene potrošnje u zimskom periodu. Za kubik drveta od 80 eura, velika peć ili grijalica od dva i po kilovata može aktivno raditi 320 sati, a za tonu peleta od 320 eura – 1.280 sati.
Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), koji brine o održavanju i stabilnosti distributivnog sistema (niskonaponske mreže) kazali su “Vijestima” da se potrošnja u sektoru domaćinstava iz godine u godinu značajno povećava naročito u zimskom periodu, kao i da su prvi hladni dani ove jeseni pokazali nastavak tog trenda.
Iz kompanije kažu i da su spremni za zimsku sezonu i da će obezbijediti kvalitetno snabdijevanje kupaca i u periodima najveće potrošnje i opterećenja mreže.
Prema podacima Eurostata, cijena električne energije u Crnoj Gori za pet i po godina, od početka 2020. godine, povećana je za 4,1 odsto, dok je prosjek povećanja cijene u zemljama eurozone bio 41 odsto.
Kubik ogrijevnog drveta u Podgorici je prije pet godina koštao od 50 do 60 eura, a sada od 80 do 100 eura. Tona peleta tada je bila 160 do 180 eura, a sada je više od 300 eura.
Cijena prosječnog kilovata električne energije sa svim stavkama i porezom, uz popust za redovno plaćanje, sada košta tek nešto više od 10 centi.
Elektroenergetski sistem u Crnoj Gori podijeljen je na tri dijela – Elektroprivreda je odgovorna za rad proizvodnih objekata – elektrana, Crnogorski elektroprenosni sistem upravlja radom mrežom dalekovoda i trafo-stanica od elektrana do distributivne mreže, a CEDIS održava, unapređuje i upravlja niskonaponskom distributivnom mrežom.
“Ukupna potrošnja električne energije u Crnoj Gori kontinualno raste iz godine u godinu, što ukazuje na sve veću oslonjenost domaćinstava na ovaj energent, posebno u zimskom periodu. Električna energija se sve češće koristi kao glavni izvor grijanja, što je posljedica njene trenutne cijene i dostupnosti, pa se može reći da je trenutno najpovoljniji energent na tržištu. Kretanja potrošnje prate promjene vremenskih uslova tokom godine. Najveća potrošnja bilježi se u zimskim mjesecima (decembar, januar, februar), kada se energija koristi za grijanje, dok se tokom ljeta (jun, jul, avgust) povećava potrošnja zbog hlađenja. U prelaznim periodima godine (mart, septembar, novembar) potrošnja je umjerenija, dok su april, maj i oktobar periodi najmanjeg opterećenja. U odnosu na raniji period dolazi do izjednačavanja potrošnje električne energije tokom zimskog i ljetnjeg perioda, što ukazuje na sve veću oslonjenost domaćinstava na ovaj energent”, saopštili su “Vijestima” iz CEDIS-a.
Oni navode da domaćinstva čine najznačajniji dio ukupne potrošnje električne energije u distributivnom sistemu, sa udjelom između 50 i 57 odsto.
“Podaci o godišnjoj potrošnji energije energije jasno pokazuju da ostvarena potrošnja premašuje planirane količine predviđene elektroenergetskim bilansom za period 2020-2024. godina, što potvrđuje kontinualni rast. Evidentno je da se po godinama od 2020. do 2024 godine bilježi godišnji rast od tri do oko 10 odsto”, naveli su iz CEDIS-a.
EPCG snabdijeva direktne velike potrošače, kao što su Kombinat aluminijuma, Željeznica, Monteput za (tunel Sozinu i auto-put)… dok se mala i srednja privreda, domaćinstva, javni sektor… nalaze na distributivnoj mreži CEDIS-a.
Ukupna potrošnja u distributivnom sistemu u 2020. godini iznosila je 2.214 GWh i svake godine je imala postepeni rast, da bi u prošloj iznosila 2.796 GWh. Odnosno, ostvaren je rast od 582 GWh. Poređenja radi, Kombinat aluminijuma je u 2021. godini, posljednjoj kada je radila elektroliza, imao potrošnju od 571 GWh. Odnosno, ono što je “ušteđeno” na velikoj industriji u međuvremenu je potrošeno kod distributivnih potrošača.
Sami sektor domaćinstava je u 2020. godini imao potrošnju od 1.241 GWh, a i tu je zabilježen stabilan godišnji rast, pa je u 2024. imao potrošnju od 1.553 GWh. Odnosno, za pet godina imao je rast potrošnje od 312 GWh. Taj rast potrošnje, samo u sektoru domaćinstava, je jednak skoro polovini proizvodnje Hidroelektrane Piva u prošloj godini.
“U poređenju sa prvih osam mjeseci 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, evidentan je rast potrošnje električne energije na distributivnoj mreži je od preko 4%. Ukupna potrošnja električne energije u periodu od januara do avgusta 2024. godine iznosila je 1.888 GWh, dok je u istom periodu 2025. godine zabilježena potrošnja od 1.966 GWh. Posmatrajući potrošnju električne energije samo u kategoriji domaćinstava, u prvih osam mjeseci 2024. godine ona je iznosila 1.043 GWh, dok je u istom periodu 2025. godine povećana na 1.088 GWh”, naveli su iz CEDIS-a.
Oni kažu da postoji jasan trend povećanja potrošnje električne energije u domaćinstvima tokom zimskog perioda, jer se sve češće koristi kao glavni izvor grijanja.
“Na taj način električna energija postaje najčešći i najpristupačniji energent, posebno imajući u vidu trenutne cijene i jednostavnost upotrebe u odnosu na druge oblike energije. Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i tokom predstojeće zime, s obzirom na to da se istovremeno povećava broj novih kupaca u distributivnom sistemu. Tokom zahlađenje koje je nastupilo u proteklim danima, evidentiran je porast potrošnje električne energije, što je očekivano s obzirom na niže temperature iako takav nivo potrošnje nije uobičajen za ovaj period godine. Takva kretanja potrošnje u ovakvim uslovima su i predvidiva, pa su operativne i tehničke službe u potpunosti spremne da obezbijede stabilno i pouzdano snabdijevanje i u periodima povećane potrošnje. Distributivna mreža je projektovana i održavana tako da može da izdrži sezonske oscilacije, pa se i ove zime ne očekuju problemi u radu sistema”, naveli su iz CEDIS-a.
Na pitanje da li postoji opasnost da zbog povećanja potrošnje električne energije za grijanje dođe do preopterećenja distributivne mreže i prekida u snabdijevanju, iz CEDIS-a su kazali da je, iako potrošnja bilježi rast, distributivna mreža stabilna i pouzdana i da je u potpunosti spremna da odgovori na povećane potrebe korisnika u zimskom periodu.
“Kompanija kontinuirano sprovodi aktivnosti na modernizaciji i jačanju mreže, čime se obezbjeđuje sigurno i kvalitetno napajanje svih kupaca, čak i u periodima najvećeg opterećenja. Eventualna povećanja potrošnje električne energije, koja su uobičajena tokom hladnijih dana, ne predstavljaju rizik od preopterećenja mreže jer se rad sistema pažljivo prati u realnom vremenu, a operativne službe su spremne da brzo reaguju u slučaju nepredvidivih situacija. Zahvaljujući planiranim ulaganjima u modernizaciju, digitalizaciju i rekonstrukciju mreže, očekuje se da će i u narednom periodu snabdijevanje električnom energijom ostati stabilno i sigurno bez obzira na eventualne promjene navika kod korisnika”.
Navode da o stabilnosti distributivnog sistema svjedoče rekordno dobri koeficijenti pouzdanosti SAIDI (prosječno trajanje prekida napajanja po korisniku godišnje) i SAIFI (prosječna učestalost u prekidu napajanja po korisniku godišnje) u prethodnoj godini.
“Ako uzmemo u obzir da su u prvih osam mjeseci prošle godine ovi koeficijenti iznosili 16,33 sata i 14,38 sati (prekida po potrošaču) a za isti period u tekućoj godini 15,45 sati i 11,63 sata prekida po potrošaču, uz nastavak potojećeg trenda očekujemo uzastopno rekordnu godinu po pitanju ovih parametara”.
Kolika će biti cijena električne energije u Crnoj Gori u narednoj godini biće poznato do kraja novembra. Kilovat u Crnoj Gori sada košta 10 centi, dok je prosjek cijena u EU za domaćinstva oko 28 centi.
Ono što je sada sigurno jeste da stavka za CGES (prenosni kapacitet) mora biti smanjena jer je takvu odluku donijela Reagulatorna agencija za energetiku krajem prošle godine. Utvrđeno je da CGES na prenosnim prekograničnim kapacitetima u prethodnom periodu zaradio 34,7 miliona eura više (od međunarodnih trgovaca stujom) i da mu se u narednom periodu taj iznos treba odbiti od njegove stavke na računima za domaće potrošače.
U ovoj godini stavka mu je umanjena za 9,5 miliona eura, a za najmanje toliko bi trebalo da bude i u narednoj godini. Regulatorna agencija takve odluke donosi obično početkom novembra.
CEDIS-u je regulatoru za ovu godinu povećao prihod za 13,5 miliona od stavke za potrošače i nema najave mijenjanja njihovog dijela računa za struju za narednu godinu. Ovo umanjenje stavke za CGES i povećanje za CEDIS, uticalo je na povećanje cijena za domaćinstva od 3,41 odsto u ovoj godini, ali je i to povećanje ublažila EPCG tako što je povećala popust za redovne platiše.
EPCG ima pravo da svoj dio stavke na računu poveća samostalno, bez regulatora, ali to praktično nije radila već 15 godina. Da li će to uraditi za narednu godinu, biće poznato najvjerovatnije do kraja novembra.
EPCG je ove godine odustala od povećanja cijene, iako je imala i opravdanje za to jer od aprila zbog rekonstrukcije van mreže najveći proizvođač Termoelektrana Pljevlja uvozi velike količine struje po cijeni od oko 100 eura za megavat, dok ga domaćinstvima po sadašnjim cijenama prodaje za oko 45 eura. Ove gubitke je kompanije prihvatila na sebe, a finansira ih sa neraspoređenom dobiti iz ranijih godina, kao i uzetim kreditom od 50 miliona.
Zbog toga je EPCG u prvoj polovini ove godine zabilježila gubitak od 24,5 miliona eura.
Iz Ministarstva energetike su krajem prošle godine saopštili da bi Crne Gora u naredne tri godine (do kraja 2027) trebalo da približi svoju cijenu prosjeku EU.
