„Pojedinci su se, međutim, tada više bavili političkim interesima i rušenjem Vlade nego razotkrivanjem istine“, izjavio je za „Vijesti“ Vukšić.
Vukšić, koji je na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost bio od 17. decembra 2020. do 5. maja 2022. godine, ističe da je u to vrijeme postojao veliki entuzijazam kod savjesnih službenika Agencije koji su mu pomogli da razotkrije nezakonitosti u prethodnom radu Agencije i bez kojih ne bi mogao da dođe do konkretnih dokaza koji su danas dobili epilog na sudu u svim krivičnim postupcima koje je tada procesuirao.
“Danas su ti ljudi u ANB marginalizovani i teško je očekivati da će se ovakvom nebrigom prema njima dobiti potrebne informacije koje bi pomogle u istrazi o uništavanju dokumentacije. Ali, ponavljam, kada bi Vlada konkretno stala finansijski i zaštitnički, a ne samo praznim političkim pričama, prema potencijalnim svjedocima koji bi dali provjerljive infomacije o svim najtežim nepočinstvima koja opterećuju cijelu državu, onda bi se mogao učiniti krupan korak naprijed, a kao najvažnije, za početak, da porodice ubijenih i svi građani Crne Gore saznaju punu istinu”, objašnjava Vukšić.
Priča o uništavanju dokumentacije ANB aktuelizovana je poslije posljednje sjednice Anketnog odbora na kojoj je pročitana informacija ANB u kojoj je navedeno da se “u ANB-u na osnovu raspoloživog fonda, koji obuhvata i period bivšeg DB-a, nije vodio dosije u slučaju Duška Jovanovića”, kao i da Agencija ne posjeduje dokumentaciju o ubistvu glavnog urednika “Dana”.
Vukšić je rekao da je došao do informacija i dokaza da je dio dokumentacije uništen i tu prije svega misli na dokumentaciju koja je pribavljena nezakonitim putem.
“Sproveo sam detaljnu istragu i prikupio dokaze koji potvrđuju tu činjenicu o čemu sam tada obavijestio skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu i tadašnje tužilaštvo. O tome su sačinjene brojne službene zabilješke određenih službenika Agencije koje se su sastavni dio dokumentacije ANB-a”, rekao je Vukšić.
Bivši direktor ANB ističe da, prije svega, treba razgraničiti dvije vrste dokumenata – ona koja su nastala kao rezultat pribavljanja informacija zakonitim putem i ona koje su nastala kao posljedica pribavljanja informacija nezakonitim putem.
“Siguran sam da je uništena, ili se pokušala uništiti, sva dokumentacija nastala kao posljedica pribavljanja informacija nezakonitim putem, a što je ono što nas posebno zanima, ali za taj dio obično ne ostaje trag u unutrašnjoj hijerarhiji ANB-a, što je i logično, jer ne postoji zvanično odluka Vrhovnog suda, nalog direktora… Što se tiče uništavanja zvaničnih dokumenata, teško je to uraditi a da ne ostane neki trag, ali ponavljam, ovdje treba staviti akcenat na dokumentaciju koja je pribavljena nezakonitim putem, a gdje su bila angažovana lica koja su predstavljala ‘službu u službi’ i gdje nije postojala zvanična pismena odluka direktora”, naglasio je Vukšić.
On je dodao da je kao tadašnji rukovodilac Agencije vršio istragu nezakonitih radnji iz prethodnog perioda.
“Uvidio sam da su se pojedina lica toliko bahato ponašala da su za sobom čak i ostavljala zvanične tragove za radnje koje su preduzimali nezakonito. Na primjer, pojedinci su znali da sačine putni nalog za radnje koje su bile nezakonite i preduzimane bez zvaničnog odobrenja, a to su uradili da bi mogli da naplate dnevnice od države, iako su bile u pitanju nezakonite radnje. To samo govori koliko su se pojedinci u to vrijeme osjećali nedodirljivim u svemu što su radili”, rekao je Vukšić, pa dodao:
“Kada je riječ o dokumentaciji koja se odnosi na Duška Jovanovića, ne zaboravimo da je ubijen 2004. godine, a da je ANB osnovana godinu kasnije kada je Agencija preuzela i arhivu bivšeg SDB MUP-a CG koja tada nije adekvatno ni zadužena ni popisana. Po meni, to je bio momenat da se uništi sve što su tadašnji moćnici smatrali za potrebnim, a kada je u pitanju dokumentacija vezana za nepočinstva koja su se desila prije 2005. godine”, zaključio je Vukšić.
