Selektivna primjena zakona, nedovoljna efikasnost sudskih postupaka i uticaj politike na ključne institucije najveći su problemi u oblasti vladavine prava, ocijenio je advokat Miloš Vukčević, navodeći da suštinske reforme još nijesu proizvele dovoljan efekat u praksi.
Vukčević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je nakon formiranja 44. Vlade nesporno došlo do određenog napretka u oblasti vladavine prava, ali da on ima ograničen domet i da nije ravnomjeran.
“Napredak se ogleda, prije svega, u većoj otvorenosti institucija za javni i međunarodni nadzor, pokretanju određenih postupaka koji ranije nijesu bili mogući i pokušaju jačanja normativnog okvira”, naveo je Vukčević.
Međutim, smatra on, suštinski problem ostaje to što vladavina prava još nije u potpunosti internalizovana kao princip, već često funkcioniše selektivno.
Prema riječima Vukčevića, napredak u odnosu na raniji period postoji, ali on nije dovoljan da bi se govorilo o stabilnom i predvidivom pravnom sistemu.
Upitan koji su najveći problemi u oblasti vladavine prava, on je ocijenio da su to selektivna primjena zakona, nedovoljna efikasnost sudskih postupaka i dalje prisutan uticaj politike na ključne institucije.
Kako je kazao, reforme koje su sprovedene imaju dvojaku prirodu.
“Jedan dio reformi je nesumnjivo politički motivisan – usmjeren ka ispunjavanju međunarodnih obaveza i poboljšanju percepcije. Međutim, ne može se zanemariti da postoje i reforme koje imaju stvarni institucionalni efekat, posebno u dijelu organizacije sudstva i transparentnosti rada”, naveo je Vukčević.
On smatra da je problem što te suštinske reforme još nijesu proizvele dovoljan efekat u praksi, odnosno nijesu dovele do potpune promjene pravne kulture.
Upitan da li je povećana nezavisnost sudstva, Vukčević je kazao da se može konstatovati da su učinjeni određeni koraci ka jačanju nezavisnosti, ali da taj proces nije završen.
Pozitivni pomaci, kako je rekao Vukčević, postoje u većoj vidljivosti rada sudova, određenim kadrovskim promjenama i jačanju formalnih mehanizama zaštite sudijske nezavisnosti.
“Međutim, nezavisnost sudstva ne zavisi samo od normativnog okvira, već i od stvarne slobode odlučivanja bez pritisaka, a tu i dalje postoje izazovi. Posebno u predmetima od političkog ili ekonomskog značaja i dalje postoji percepcija, ali i indicije, da sudije nijesu u potpunosti izolovane od spoljnog uticaja”, kazao je Vukčević.
Upitan da li postoji politički uticaj na sudstvo i tužilaštvo, Vukčević je ocijenio da on danas nije nužno direktan i vidljiv kao ranije, ali da se i dalje može prepoznati kroz kadrovsku politiku, neujednačeno postupanje u sličnim predmetima i selektivnu efikasnost institucija.
“Dakle, iako je došlo do određenog smanjenja otvorenog političkog uticaja, ne može se reći da je on u potpunosti eliminisan. U pravnoj državi nije dovoljno da uticaj ne postoji formalno, već je ključno da ne postoji ni percepcija uticaja, a ona je i dalje prisutna”, naveo je Vukčević.
Upitan da li je Crna Gora danas bliža standardima Evropske unije (EU), on je kazao da jeste formalno, ali da je suštinski djelimično bliža.
“Crna Gora je uskladila značajan dio zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, ali problem ostaje u implementaciji”, smatra Vukčević.
Evropski standardi, kako je dodao, podrazumijevaju pravnu sigurnost, predvidivost sudske prakse i jednaku primjenu zakona. “Upravo u tim segmentima postoje najveći izazovi, zbog čega se može reći da je Crna Gora bliža EU standardima, ali još ne na nivou koji se očekuje od države članice”, naveo je Vukčević.
Na pitanje da li kao advokat osjeća promjene u radu institucija, on je odgovorio da može potvrditi da određena unapređenja u radu sudstva postoje, a ogledaju se u boljoj organizaciji rada pojedinih sudova, većoj dostupnosti informacija i nešto većoj efikasnosti u određenim vrstama postupaka.
Međutim, kako je kazao Vukčević, i dalje postoje ozbiljni problemi, koji se odnose na to da pojedini postupci traju nerazumno dugo, da praksa nije ujednačena, kao i da zaštita prava stranaka često zavisi od konkretnog slučaja i sudije.
On je naveo da se, dakle, može govoriti o napretku, ali ne i o sistemskom rješenju problema efikasnosti i pravne sigurnosti.
“Postoji vidljiv napredak u određenim segmentima, uključujući i unapređenje rada sudstva, ali ključni problemi – selektivna primjena prava, trajanje postupaka i percepcija političkog uticaja – i dalje ograničavaju puni razvoj vladavine prava u Crnoj Gori”, smatra Vukčević.
Na pitanje da li je postignut napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, on je odgovorio potvrdno.
“Napredak postoji, posebno u dijelu pokretanja postupaka protiv lica koja ranije nijesu bila procesuirana. Međutim, ključni problem ostaje trajanje postupaka, nedostatak pravosnažnih presuda u složenim predmetima i pitanje dosljednosti u procesuiranju svih slučajeva”, naveo je Vukčević.
On je poručio da se borba protiv korupcije ne mjeri brojem pokrenutih postupaka, već njihovim ishodom.
“Dok god postoji selektivnost ili neefikasnost, taj napredak će biti ograničen”, dodao je Vukčević.
