Efekti niza reformskih zakona koji su usvojeni u posljednje dvije godine, a koji bi trebalo da unaprijede rad sudstva, tužilaštva i borbu protiv korupcije, u praksi ostaju ograničeni i nedovoljno vidljivi.
To se navodi u analizi Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Stanje i pravci razvoja pravosuđa u Crnoj Gori“.
U analizi, čiji je autor koordinator programa Ljudska prava u CGO-u Ivan Vukčević, ocijenjeno je da crnogorsko pravosuđe i dalje funkcioniše na raskršću formalnog napretka i suštinskih slabosti.
Kako je saopšteno iz CGO-a, taj dokument jasno ukazuje da normativni napredak nije praćen odgovarajućom primjenom.
„Ključni problemi – nedovoljna nezavisnost, slaba efikasnost i ograničena odgovornost – i dalje opterećuju funkcionisanje pravosudnog sistema i potkopavaju povjerenje javnosti“, ističe se u analizi.
Navodi se i da politički uticaj ostaje izražen, naročito kroz način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, ali i kroz javne pritiske na nosioce pravosudnih funkcija.
Vukčević je u analizi naveo da nezavisnost pravosuđa podrazumijeva stvarnu institucionalnu autonomiju sudova i tužilaštava u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast.
„Jednako je važno i da Sudski savjet i Tužilački savjet budu uređeni u skladu sa međunarodnim standardima, te da imaju odgovarajuće ljudske i tehničke resurse, jer nezavisnost počinje od načina izbora i uslova rada nosilaca funkcija“, pojasnio je Vukčević u analizi.
Ističe se da poseban izazov ostaje trajanje sudskih postupaka, a da dugotrajni procesi, česta odlaganja i nedovoljna koordinacija između pravosuđa i policije dovode do ozbiljnog usporavanja pravde, čime se direktno narušava pravo građana na suđenje u razumnom roku.
U analizi se podsjeća da je izražena i široka i produžena upotreba pritvora, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima.
Kako se navodi, na to opominju i Preliminarna zapažanja Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) iz prošle godine, u kojima se konstatuje da više od polovine zatvorske populacije u Crnoj Gori čine pritvorenici (56 odsto), čiji se broj u odnosu na 2022. godinu udvostručio.
“Ovakav trend ne samo da opterećuje sistem, već i ozbiljno dovodi u pitanje zaštitu ljudskih prava”, upozorio je Vukčević.
Iz CGO-a su zbog toga apelovali na donosioce odluka da pritvor koriste isključivo kao krajnju mjeru, kao i da odustanu od ideja o produženju njegovog maksimalnog trajanja.
Analiza ukazuje i na problem neujednačene transparentnosti, kao i na štetne prakse curenja informacija iz istraga i selektivnog informisanja javnosti, koje narušavaju integritet postupaka i princip pretpostavke nevinosti.
„Među značajnim izazovima izdvajaju se i materijalni i kadrovski kapaciteti pravosuđa, koje karakterišu niske zarade, nedostatak stručnog kadra i neadekvatni infrastrukturni uslovi, što smanjuje otpornost sistema na spoljne pritiske i otežava profesionalno i nezavisno postupanje“, kaže se u saopštenju CGO-a.
Kako se navodi, iako su usvojeni novi etički kodeksi i strateški dokumenti, njihova primjena ostaje neujednačena, a bez toga i uspostavljene jasne institucionalne odgovornosti, ovi mehanizmi ne mogu proizvesti potrebne promjene.
„Osobito je zabrinjavajuća selektivnost u adresiranju predmeta od velikog javnog interesa, što direktno urušava povjerenje građanstva u pravosuđe, a u tom dijelu je ukazano i na pojedine konkretne primjere takve prakse“, dodaje se.
U analizi je ukazano i na nedovoljno postupanje tužilaštva po negativnim nalazima DRI što podriva dodatno odgovornost institucija.
U dokumentu se problematizuje i ideja takozvanog vetinga, uz upozorenje da takvi procesi zahtijevaju pažljivo osmišljavanje kako ne bi dodatno destabilizovali već krhki pravosudni sistem.
„Analiza prepoznaje i određene pozitivne pomake, poput donošenja strategija i smjernica koje imaju za cilj unapređenje efikasnosti istraga, zaštitu žrtava i veću transparentnost, ali naglašava da ti pomaci moraju biti sistemski i principijelno primijenjeni“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se kroz 15 zaključaka i preporuka daja svojevrsna mapa puta ka jačanju nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, uz neophodnost prelaska sa površinskih na dubinske reforme.
Vukčević je rekao da prioritetne mjere uključuju ustavno jačanje nezavisnosti pravosuđa, unapređenje efikasnosti kroz bolje upravljanje predmetima, jasno razgraničenje i konzistentnu primjenu odgovornosti, ograničavanje primjene pritvora u skladu sa standardima, kao i povećanje transparentnosti i institucionalnih kapaciteta.
„Ključni izazov ostaje prelazak sa normativnog usklađivanja na dosljednu i nepristrasnu primjenu prava, jer će se reforme mjeriti isključivo rezultatima koji za sada izostaju. Bez toga, napredak u oblasti vladavine prava ostaće ograničen, a povjerenje građana nastaviće da opada“, kazao je Vukčević.
CGO je pozvao donosioce odluka da nalaze i preporuke iz ovog dokumenta iskoriste kao osnov za stvarne reformu pravosuđa, ali i sve društvene aktere da doprinesu otvorenoj, argumentovanoj i odgovornoj raspravi o njegovoj budućnosti.
