Smatra da Vlada nije pravovremeno reagovala jer se čekalo dvije nedjelje da se snize akcize, dok su građani, kako je ocijenila, osjećali udar na standard.
Kako je istakla, standard građana, rezerve i sigurnost tri su stuba odgovornosti, koja izostaje.
Podsjetila je da je iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića više puta ukazivano na zakonsku mogućnost smanjenja akciza, kako i na način kako to sprovesti.
– Izostanak djelovanja pokazuje da ekonomska politika izvršne vlasti ne prati stvarne potrebe stanovništva, već reaguje sa zakašnjenjem i kada se situacija zakomplikuje. Fiskalni prihod ne smije biti važniji od kupovne moći građana – naglasila je Vukajlović.
Da bi što prije suzbila cjenovni šok zbog visokih cijena naftnih derivata, kako smatra, Vlada mora hitno djelovati i primijeniti sve raspoložive instrumente, kao što su smanjenje akciza, kontrola tržišta, ciljane subvencije za transport i poljoprivredu, kao i formiranje robnih i rezervi energenata, kako bi zaštitila i ovako narušeni standard građana.
– Svako odgađanje konkretnih koraka povećava inflaciju i dodatno opterećuje građane. Više puta smo ukazali na činjenicu da se ovakvi cjenovni udari ne smiju ignorisati, jer posljedice kasnije plaćaju svi građani, a posebno najranjiviji slojevi društva. Pasivnost Vlade i odgađanje donošenja odluke o smanjenju akciza na gorivo mogu se tumačiti kao neodgovorni prema građanima, koji su na različite načine danima apelovali da je adekvatan odgovor na ova dešavanja neophodan – rekla je Vukajlović.
Ona je podsjetila da svaki skok cijene goriva direktno podiže troškove proizvodnje hrane, transporta i drugih ključnih sektora privrede, što odmah ugrožava standard građana i prijeti osnovnoj socijalnoj stabilnosti.
– Hitne mjere moraju uključivati: povraćaj dijela akciza za poljoprivrednike i transportne kompanije, značajnu podršku domaćoj proizvodnji hrane i hitnu stabilizaciju lanaca snabdijevanja. U tom kontekstu, sada je pravo vrijeme da se ozbiljno razmotri i oslobađanje poljoprivrednika od plaćanja akcize na gorivo, kako bi se odmah smanjili troškovi proizvodnje i ublažio pritisak inflacije na osnovne životne namirnice. Ova mjera bila bi konkretan i efikasan korak podrške domaćoj proizvodnji hrane. Država mora odmah preuzeti aktivnu ulogu i spriječiti da poskupljenje goriva preraste u lančani rast cijena osnovnih životnih namirnica. Građani već duži vremenski period osjećaju posledice inflacije, a ovo je sada dodatan udar na njihov kućni budžet – istakla je Vukajlović.
Kako je naglasila, plan zaštite standarda građana nije opcija – on je hitna potreba.
– Država mora odmah stabilizovati cijene, podržati domaću proizvodnju i zaštititi najugroženije. Više puta smo ukazali na to da ekonomska politika mora biti socijalno odgovorna, jer čekanje da tržište samo reguliše cijene vodi do povećanja nejednakosti i siromaštva – rekla je savjetnica predsjednika države.
Podsjetila je da je Milatovićev kabinet još u februaru 2025. godine uputio Vladi set od deset konkretnih mjera za borbu protiv inflacije i zaštitu standarda, uključujući obavezno isticanje marži uz cijene proizvoda i njihovo zakonsko ograničavanje za ključne proizvode, formiranje i aktivaciju robnih rezervi, povrat PDV‑a za najugroženije građane, kontrolu cijena i transparentnost trgovine, podršku domaćoj proizvodnji hrane kroz veći agrobudžet, ciljane subvencije za poljoprivredu i transport, pojačanu tržišnu kontrolu i zaštitu potrošača.
– Do danas nijedna od ovih mjera nije implementirana, što jasno pokazuje da Vlada nije ozbiljno pristupila zaštiti standarda građana. Ono što je dodatno problematično jeste činjenica da u tom periodu nije implementirana nijedna druga mjera koja bi amortizovala inflatorne udare na budžet građana, dok se donosioci odluka, čini mi se, samo deklarativno zalažu za to, bez konkretnih koraka koje treba sprovesti – rekla je Vukajlović.
Ona je dodala da je neophodno da Vlada bude proaktivna i odgovorna prema građanima i privredi.
– U vremenima globalnih poremećaja, politika prestaje da bude samo ekonomija – ona postaje pitanje nacionalne otpornosti. Odgovor države mora se temeljiti na tri ključna stuba, od kojih je prvi direktna zaštita standarda građana. Država treba da bude brana koja štiti porodični budžet od domino-efekta rasta cijena energenata i hrane. Drugi stub je energetska i robna nezavisnost. Formiranje robnih i energetskih rezervi nije administrativna obaveza, već garancija sigurnosti. Treći stub je podrška domaćoj proizvodnji. Jedino se jačanjem proizvodnog sektora može osigurati stabilnost snabdijevanja i dugoročna otpornost naše ekonomije na spoljne šokove. Ovo nije pitanje izbora, već pitanje odgovornosti. Neophodno je da Vlada bude proaktivna i odgovorna prema građanima i privredi – naglasila je Vukajlović.
Nepostojanje robnih rezervi u trenutku globalnih poremećaja predstavlja ozbiljan sistemski nedostatak i direktno ugrožava sigurnost građana, ocijenila je Vukajlović.
Kako je istakla, robne rezerve nisu administrativno pitanje – one su strateški instrument države koji omogućava prevenciju lančanog rasta cijena i kriznu stabilizaciju tržišta.
– Trenutna situacija sa nestašicom goriva jasno pokazuje koliko je ovaj problem ozbiljan. Bez funkcionalnih rezervi energenata, država ne može pravovremeno reagovati na poremećaje u snabdijevanju, što direktno ugrožava privredu, transport, poljoprivredu i standard građana. Svaki krizni udar koji bi se mogao ublažiti robnim rezervama sada prelazi na tržište i kućne budžete građana – rekla je Vukajlović.
