U nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, preliminarne ocjene snižene su u pet pregovaračkih poglavlja, a posebno zabrinjava pad u oblastima koje direktno utiču na život građana – od vladavine prava i medija, do ekonomije i bezbjednosti hrane, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić .
Prema preliminarnim ocjenama iz nacrta dokumenta, kako saznaju “Vijesti”, Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu brže napredovala u 18 od 33 poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), ali je usporila, odnosno dobila niže ocjene u dva najvažnija za približavanje članstvu u toj zajednici – 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), iako je u njima povećana tzv. ocjena spremnosti za zatvaranje.
Do preliminarnih ocjena, u koje su “Vijesti” imale uvid, došla je Misija Crne Gore pri EU i izradila analizu o tome. Izvještaj EK trebalo bi da bude predstavljen u utorak, 4. novembra. Iako se na dokumentu još radi, malo je izgledno da će ocjene biti promijenjene.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, od 18 poglavlja u kojima je brže napredovala, Crna Gora je u šest dobila visoku ocjenu napretka – “veoma dobar”. To su poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 (finansijske usluge), 32 (finansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine).
Brzo napredovanje u 18 poglavlja, najbolji je rezultat države u izvještajima EK – dosadašnji rekord (ostvaren prošle godine) iznosio je 13.
Bajramspahić je, analizirajući preliminarne nalaze iz nacrta izvještaja, kazala da je srednja ocjena napretka Crne Gore 3,65, i da je to poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kad je ocjena iznosila 3,21. Radi se o, kako je dodala, ukupnom rastu za približno pola ocjene (0,44).
Ona ukazuje da su snižene ocjene za dva najvažnija poglavlja (23 i 24), ali i za ono koje je privremeno zatvoreno prije godinu 10 – (informatičko društvo i mediji).
“Snižavanje ocjena za ova tri poglavlja je ozbiljna politička poruka vlastima. Ovi nalazi korespondiraju za slabim ocjenama Crne Gore u drugim kredibilnim međunarodnim izvještajima kad su ove oblasti u pitanju”, rekla je Bajramspahić, dodajući da su vodeće institucije za navedena poglavlja ministarstva pravde, unutrašnjih poslova, te kulture i medija.
Kaže da, imajući u vidu da je “više nego očigledno da je Komisija uložila napor da Crnoj Gori popravi ocjene najviše što je mogla”, činjenica da je morala da snizi ocjene u oblasti vladavine prava i medija, govori o tome da su problemi u tim oblastima ozbiljno zabrinjavajući.
“Može se reći da EU zadržava ‘otvorena vrata’, ali šalje signal opreza koji u Crnoj Gori mora biti pravilno shvaćen. U protivnom ćemo propustiti priliku”, upozorila je sagovornica.
Ona dalje navodi da je 11 poglavlja zadržalo istu ocjenu kao prošle godine, što, tvrdi, u ovoj fazi pregovora s EU nije zadovoljavajuće “jer se mora napredovati više nego ikad”. Dodaje da su snižene ocjene i u poglavljima 17 (ekonomska i monetarna unija) i 12 (bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor), koja su, prema njenim riječima, značajna za živote građana.
Prema njenim riječima, oba ključna poglavlja (23 i 24) dobila su “trojku”, ali je 23 zaradilo “bolju ‘trojku’” (“neki” napredak), a 24 “slabiju” (“ograničeni” napredak).
“Ocjene u ova dva poglavlja nisu snižene samo zbog sudstva, kako se to laički predstavlja, jer se takvim izgovorom zamaskiraju ozbiljne obaveze koje nisu ispunjene od strane Vlade i Skupštine”, ukazala je Bajramspahić.
Podsjetila je da Poglavlje 24 obuhvata širok spektar pitanja, uključujući upravljanje vanjskim granicama EU, viznu politiku, migracije, azil, policijsku i carinsku saradnju, borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, kao i pravosudnu saradnju u građanskim i krivičnim stvarima.
“Snižavanje ocjena u poglavljima 23 i 24 nije samo tehničko pitanje. Ta poglavlja su ‘kičma’ cijelog procesa pristupanja jer napredak u njima uslovljava napredak u svim ostalim oblastima. Kad izvještaj bude dostupan u cjelini, moći ćemo da vidimo i ocjene za potpoglavlja i koji su konkretni problemi doveli do snižavanja ocjena”, istakla je Bajramspahić.
U prošlogodišnjem izvještaju, u dijelu koji se odnosi na ta poglavlja, konstatovano je da se crnogorsko sudstvo i tužilaštvo i dalje percipiraju kao ranjivi na političke pritiske, te da ključni borci protiv organizovanog kriminala i korupcije nemaju dovoljno ljudi, niti uslova za rad.
Bajramspahić poručuje da je svaki iskorak važan jer približava Crnu Goru konačnom cilju, članstvu u EU, ali dodaje da se mora govoriti jezikom činjenica i realno sagledati situacija.
“Ako zaista postoji namjera da se sva poglavlja zatvore u narednih 12 mjeseci, tempo i intenzitet reformi mora se značajno ubrzati”, poručila je.
Smatra da je alarm za uzbunu snižavanje ocjena u poglavlju 10, “što predstavlja političku poruku da država ozbiljno nazaduje u oblasti slobode medija”.
“To potvrđuje i činjenica da je ocjena spuštena za dva stupnja – s ‘petice’ na ‘trojku’”, kazala je.
Evropska komisija je tokom ove godine više puta pozivala Skupštinu da izabere članove Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU), nakon što su konkursi poništavani i kasnili, što je Brisel ocijenio kao institucionalnu blokadu koja podriva nezavisnost regulatora i krši evropske obaveze Crne Gore.
Kad je u pitanju vladavina prava, Bajramspahić ističe da elementarna logika pobija pokušaj manipulacije “koji se provukao kroz medije” – da je “napredak manji” u poglavljima 23 i 24, dok je “ukupna spremnost” veća.
“To je netačno tumačenje metodologije. Radi se o neutemeljenoj igri riječi koja ne podržava stanje na terenu. Bez značajnog ‘napretka’ – ukupna ‘spremnost’ ne može rasti”, kazala je.
Ocijenila je da igra riječi služi samo da se ublažava problem pred crnogorskom javnošću i državama članicama koje neće blagonaklono gledati na pritisak EK da Crna Gora napreduje u pregovorima i zatvara poglavlja kada ne napreduje u oblasti vladavine prava.
Poručuje da bi umjesto dovijanja da se ublaže kritike nudeći kontradiktorna obrazloženja, bolje bilo da odgovorne institucije razmisle o svemu što su propustile da urade i prionu na posao, budući da je sve manje vremena za postizanje neophodnih rezultata.
Bajramspahić ukazuje da srednja ocjena cijelog izvještaja pokazuje da najveći broj poglavlja (17 od ukupno 32, za jedno fali ocjena) i dalje ima ocjenu 3 (“ograničen” ili “neki” napredak), “što govori da su reforme fragmentisane i nedovoljno dobro povezane”.
Preostalih 15 poglavlja, kako navodi, imaju ocjene 4 i 5, što je, kaže, dobro i pohvalno. Devet poglavlja je dobilo ocjenu “četvorka”, dok je šest poglavlja dobilo ocjenu “odličan napredak” – više nego prošle godine, kad ih je bilo dva. Ove godine nije bilo “dvojki” i “jedinica” što je, kako smatra, takođe dobro.
Bajramspahić podsjeća da je “odlične” ocjene zaradilo šest poglavlja (31, 9, 32, 3, 6 i 7), te dodaje da su najzaslužnija za rast prosječne ocjene poglavlja koja su se približila da budu privremeno zatvorena – dva poglavlja koje vodi Ministarstvo poljoprivrede – 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (ribarstvo).
“Koji su najozbiljniji kandidati za zatvaranje do kraja godine, bilježe napredak i oba su dobila po ‘četvorku’”, navela je Bajramspahić.
Osim toga, kako je dodala, blizu privremenog zatvaranja su još tri poglavlja iz oblasti ekonomije i finansija – 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) je popravilo “trojku” na “peticu”, a 6 (privredno pravo) “dvojku” na “peticu”, što je, tvrdi, nezapamćen skok.
Prema njenim riječima, u grupi aspiranata za zatvaranje je i poglavlje 4 (sloboda kretanja kapitala) koje vodi Ministarstvo finansija, koje, objašnjava, ipak nije napredovalo i zadržalo prošlogodišnju “trojku”, “što možda smanjuje nadu da će biti zatvoreno u decembru”.
“Međutim, potrebna je ozbiljna kvalitativna analiza da li je napredak u navedenih pet poglavlja takav da ga građani mogu osjetiti, da li je održiv i da li su evropski standardi u datim oblastima pustili korijene ili je geopolitički faktor potpomogao skokove u ocjenama za ova poglavlja”, poručila je Bajramspahić.
Podsjeća da, po pravilu godišnji izvještaj Evropske komisije se odnosi na period zaključen do juna ove godine pa mnoga važna pitanja neće njim biti obuhvaćena i nisu uticala na konačne ocjene.
Bajramspahić ističe da tokom posljednjih godinu dana nije poboljšana vidljivost šefova radnih grupa u javnosti, niti je intenzivirano izvještavanje o preduzetim aktivnostima, ispunjenim i neispunjenim mjerilima.
„Takođe nije unaprijeđena odgovornost za rezultate ili njihov nedostatak. Da je to bio slučaj, možda bi se moglo ranije reagovati i prevenirati snižavanje ocjena u čak pet poglavlja u kritičnom trenutku“, kazala je.
Ona je rekla da će se već u decembru vidjeti da li je pozitivan ton koji Brisel daje praćen konkretnim koracima i koliko poglavlja će Crna Gora uspjeti za zatvori.
Odgovor na to pitanje, kako kaže, daće sliku da li postoji šansa da država zatvori sva poglavlja do kraja naredne godine.
„Ovo je već deseta godina da pretvaramo Izvještaj u brojku, od uvođenja metodologije koja je to omogućila. Ovaj pristup omogućava da se preciznije mjeri kontinuitet reformi, ali i da se lakše upoređuje napredak između država kandidata. Zato će biti zanimljivo u utorak, kada budu objavljeni izvještaji za sve države aspirante na članstvo u EU, analizirati napredak zemalja u konkretnim oblastima“, kazala je.
Pojasnila je da se ovogodišnja srednja ocjena odnosi na 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, budući da jedno poglavlje (poglavlje 33 Finansijske i budžetske odredbe) prema trenutno dostupnim podacima nema istaknutu ocjenu. Navodi da ocjena tog poglavlja ima beznačajan uticaj na prosjek i može promijeniti samo drugu decimalu.
Bajramspahić upozorava da je ukupna dinamika pregovora nesumnjivo usporena i da je Crna Gora imala samo dvije međuvladine konferencije od prošlog izvještaja EK (u decembru 2024. i junu 2025), dok je u istom periodu Albanija imala pet (u oktobru i decembru 2024, pa onda u aprilu, maju i septembru 2025.).
„Zdrava konkurencija je podsticajna za proces i za napredak regiona Zapadnog Balkana. Međutim, izražavam sumnju da vladajuća većina u našoj zemlji pokazuje neophodnu zrelost i preuzima odgovornost za slučaj da Albanija uspije da iskoristi šansu koju Crna Gora zbog svoje dezorjentisanosti i gubljenja vremena može da propusti“, rekla je.
