Vlada Crne Gore radi na rješavanju spornih pitanja iz aktuelnog koncesionog procesa za Aerodrome Crne Gore na koje je ukazao konsultant Međunarodne finansijske korporacija – International Finance Corporation (IFC), koja je dio grupe Svjetske banke.
Angažovanje IFC-a kao konsultanta u procesu davanja aerodroma u Tivtu i Podgorici u 30-godišnju koncesiju započetog za vrijeme mandata DPS Vlade premijera Duška Markovića , trajalo u periodu od februara 2018. do februara 2021. godine.
“Tokom tog perioda, IFC je identifikovao izazove koje je neophodno riješiti kako bi se zaštitili interesi Vlade Crne Gore i kako bi se predviđena modernizacija aerodromske infrastrukture odvijala u skladu sa industrijskim standardima i najboljom praksom. Taj dokument je dostavljen Vladi još 2020. godine”, saopšteno je juče “Vijestima” u MSP-u.
“Vijesti” su prethodno objavile djelove jedne od analiza koje taj resor i Aerodromi Crne Gore pripremaju u vezi s donošenjem konačne odluke da li bi ili ne trebalo ići u koncesiju vazdušnih luka. Pored ostaloga, u tom dokumentu su kao razlozi koji ne idu u prilog koncesiji, istaknuti i brojni nedostaci još uvijek aktuelnog postupka dodjele koncesije za aerodrome, započetog 2019. a koji je doveden do početka druge faze, kada su tri ponuđača ušla u uži izbor, i koji treba da dostave svoje konačne ponude.
Međutim, konsultant IFC u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorio je Vladu da je Master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario i da se mora raditi novi, te naglasio da je “Stav IFC da parametri definisani Koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma Koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore.”
Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostoru na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti. Konsultant je ukazao i da “zakoni Crne Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore” zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultirati sa nula finalnih ponuda.
Pored ovih manjkavosti još uvijek aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovoljno dobro definisane ulove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđa, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje tzv. minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti.
Bivša vlada premijera Duška Markovića je 2019. pokrenula postupak dodjele crnogorskih aerodroma u dugoročnu koncesiju i završila pretkvalifikaciju zainteresovanih ponuđača, te došla do faze kada su tri ponuđača koja su ušla u uži izbor – Aeroport de Paris i TAV, Incheon Airports i Corporation America Airports, trebali da predaju konačne ponude.
Markovićeva Vlada je, namjeravajući da aerodrome da u 30-godišnji zakup, 2020. projektovala da će za to odmah dobiti startnu jednokratnu naknadu od 100 miliona, godišnju varijabilnu koncesionu naknadu u visini od 10 odsto ukupnih prihoda koje ostvari koncesionar, te minimalnu investiciju koncesionara od 200 miliona evra u aerodrome, da bi njihov kapacitet pratio razvoj turizma i povećanje broja gostiju. Ona međutim, nije stigla da završi taj postupak, a nisu to u međuvremenu uradile ni dvije bivše vlade premijera Zdravka Krivokapića , odnosno Dritana Abazovića .
Aktuelna Vlada premijera Milojka Spajića (PES) nedavno je dala saglasnost za nastavak pregovora između tog ministarstva i Međunarodne finansijske korporacije IFC “u vezi s nastavkom druge faze tendera za projekat koncesije Aerodroma Crne Gore.”
“Po dolasku nove Vlade uočili smo brojne nedostatke u koncesionom aktu, a na šta nam je ukazao i konsultant. IFC je već pripremio predlog mogućih rješenja koja će biti implementirana u koncesionom ugovoru, a sve sa ciljem da se zaštite interesi države”, saopštili su nam iz MSP-a uz napomenu da je “prema dostavljenom predlogu IFC, u narednom periodu predviđeno organizovanje radionica na kojima bi se izazovi prepoznati u prethodnom periodu riješili.”
“Tek kada se postigne dogovor i riješe sve sporne tačke Ugovora o koncesiji, tada će biti definisani uslovi koje treba da zadovolje zainteresovane kompanije. Na ovaj način Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Vlada preventivno djeluju, razvijaju infrastrukturu i čuvaju interes države”, poručili su iz resora ministra Filipa Radulovića.
Vlada ima opciju da nakon ispravke nedostataka konstatovanih u aktuelnom koncesionom postupku, njega nastavi i novog operatera crnogorskih aerodroma odabere između tri ponuđača koja su ušla u uži izbor. Druga opcija je da se adekvatno pripremi i raspiše novi tender za izbor koncesionara što bi, prema procjenama trajalo oko tri i po godine dok taj proces ne bi bio konačno završen i zakupac preuzeo vazdušne luke u Tivtu i Podgorici.
Treća opcija koju je Vladi lani ponudio aktuelni izvršni menadžment ACG sa izvršnim direktorom Vladanom Draškovićem na čelu, je da aerodrome zadrži u državnim rukama. Naime, dokument “Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektovanom cilju”, a koji je prije skoro godinu dana izradio Draškovićev tim i predao ga MSP-u, pokazuje da ACG lišeni partijskog uhljebljavanja i rukovođenja po političkoj liniji, mogu biti uspješna i profitabilna firma koja sama može da obezbijedi sopstveni razvoj u skladu sa potrebama države i da u narednih sedam godina ACG mogu ostvariti dobit u ukupnom iznosu većem od 120 miliona evra, uz istovremenu investiciju od 138,4 miliona eura u razvoj oba aerodroma.
Posljednja, četvrta opcija je da država zadrži vlasništvo i strateško upravljanje nad aerodromima, ali da operativni menadžment nad tom kompanijom na kraći vremenski period povjeri renomiranom stranom menadžmentu na osnovu posebnog ugovora o upravljanju.
