Vještačka inteligencija (AI) u budućnosti može da pomogne čovjeku da zaustavi klimatske promjene, ali njen rad istovremeno troši ogromnu količinu energije, upozoravaju stručnjaci.
“Alati AI troše mnogo struje, a trend samo raste”, rekao je za dpa direktor potsdamskog Instituta Haso-Platner (Hasso-Plattner) Ralf Herbrih (Herbrich). Herbih vodi i istraživačko odjeljenje sa fokusom na AI i održivost.
Intenzivan razvoj AI u posljednje vrijeme privlači ogromnu pažnju. Osim bota za obradu teksta ChatGPT, tu su, uz mnogo drugog, autonomni automobili, sistemi pametnog grijanja, dijagnostika u medicini i administracija u privredi.
Međutim, jedan naučni tim iz Amsterdama je ustanovio da sve to zahtijeva struje koliko troše pojedine države i naučnici su već počeli da rade na pobošljanju ekološkog otiska vještačke inteligencije.
“Centri za obradu podataka trenutno imaju udio od 4-5 odsto svjetske potrošnje energije”, rekao je Herbrih. Sa uobičajenim hardverom, na primjer kompjuterima i telefonima, to skače na čak osam odsto.
“Procjenjuje se da će udio u potrošnji u narednim godinama porasti na 30 odsto”, dodao je Harbrih.
Samo trening AI modela, na primjer, zahtijeva cjelodnevni rad stotina grafičkih kartica, a svaka troši oko 1.000 vati. Proces traje najmanje nekoliko sedmica. Za ilustraciju, “jedna kartica troši struje koliko i kuhinjska rerna,” navodi njemački naučnik.
Istraživači, nastavio je Herbrih, sada nastoje da redukuju računske zahtjeve AI i tako obore potrošnju energije bez osjetnog uticaja na tačnost predviđanja.
Na istom poslu su i tehnološke kompanije, ali ozbiljnijeg pomaka teško da će biti za manje od nekoliko godina.
Holdanski naučnik Aleks de Vris (Alex de Vries) je nedavno u stručnom časopisu Džuli (Joules) objavio da AI ne troši mnogo energije samo dok uči, nego i kasnije, kada obavlja posao.
On je za primjer uzeo ChatGPT, koji vuče struju svaki put kada generiše tekst.
“Bot za rad može da potroši 564 megavat-časova struje dnevno”, naveo je naučnik.
Prema njegovoj procjeni, Google sada obrađuje do devet milijardi pretraga dnevno. Ako svaka pretraga aktivira AI, trošiće oko 29,2 teravat-časova struje godišnje – otprilike koliko i Irska.
To je, međutim, ekstremni scenario koji nije izgledan u skorijoj budućnosti. Put dotle preprečuju troškovi servera i uska grla.
Inače, Njemačka je, prema podacima Savezne agencije za mrežne sisteme, prošle godine potrošila oko 484 teravat-časova struje.
