Širom planete proslavlja se praznik koji simbolizuje dolazak sina Božjeg na zemlju.
Kako uči hrišćanstvo, Isus Hristos rođen je tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Njegovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu, čime je ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Vjernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom.
Običaj da se u crkve postave jasle potiče iz 13. vijeka. Izraz je poklonjenja novorođenom Spasitelju i sjećanje na smirenost i siromaštvo u kojem se Isus rodio, ističući važnost njegovog dolaska na svijet.
Božićno vrijeme je od početaka ovog praznika vezano za svjetlo, tačnije za izvor svih svjetlosti, Sunce i posebno Boga.
Papa Lav XIV istakao je, u svojoj božićnoj propovjedi na Badnje veče, da priča o Isusovom rođenju u štali podsjeća hrišćane da odbijanje pomoći siromašnima i strancima znači odbacivanje samog Boga.
