Da bi se u potpunosti uskladila sa viznom politikom Evropske unije (EU), Crna Gora treba da uvede vize građanima 11 država, među kojima su Azerbejdžan, Kina, Rusija i Bjelorusija, pokazuju podaci Vlade.
U Izvještaju o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU za period jul-septembar 2025. godine, navodi se da vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa EU, odnosno razliku u listama u tom periodu je činilo 13 država čiji državljani u Crnoj Gori mogu boraviti bez vize.
U oktobru je Crna Gora uvela vize Kuvajtu i Turskoj, pa je na listi ostalo 11 država.
Prema podacima iz kvartalnog izvještaja Ministarstva evropskih poslova (MEP), građani sedam zemalja mogu bez vize da ulaze u Crnu Goru tokom cijele godine: Azerbejdžana, Bahreina, Katara, Saudijske Arabije, Bjelorusije, Rusije i Kine.
Privremeno su oslobađani vize tokom turističke sezone državljani Egipta, Jermenije, Kazahstana, Uzbekistana (kao i rezidenti Ujedinjenih Arapskih Emirata).
Vlada je u ponedjeljak uvela vize Turskoj, a nakon incidenta u kojem su učestvovali strani državljani prošlog vikenda.
Iz policije su prvo tvrdili da su u ranjavanju Podgoričanina M. J. 25. oktobra uveče na Zabjelu, učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata – pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u više gradova, paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana…Nakon što je Viši sud konstatovao da nema dokaza protiv dvojice prvobitno uhapšenih državljana Turske N. D. (54) i Azerbejdžana Y. G. (31), jer je dokazano da nemaju veze s tim krivičnim djelom, policija je juče ujutro uhapsila Azerbejdžance J. M. (45) i E. M. (33).
Iz EU su Crnu Goru više puta upozoravali da uskladi viznu politiku sa evropskom.
Evropska komisija je u junskom neformalnom dokumentu (non-pejper), koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), navela da je država, s odlukama donesenim u decembru prošle godine i februaru ove u vezi sa vizama, nazadavala u ispunjavanju završnih mjerila u viznoj politici. Podsjetili su da je u decembru 2024. godine, Crna Gora izmijenila bezvizni režim tako što je Bahrein i Saudijsku Arabiju (koje su prethodno bile sezonski oslobođene viza) dodala na listu zemalja sa stalnim oslobađanjem od viza.
U februaru ove godine, Crna Gora je donijela godišnju odluku o sezonskom oslobađanju od viza, produžavajući period oslobađanja od 1. marta do 1. novembra (umjesto do 1. oktobra). Takođe je ponovo uvrstila Uzbekistan na listu sezonskog oslobađanja, nakon što je ta zemlja prethodno bila uklonjena 2024.
EU je u februaru promijenila svoj vizni režim u vezi s državom Vanuatu, dodajući je na listu zemalja za koje je potrebna viza. Crna Gora se uskladila s ovom odlukom istog mjeseca.
“Trenutno, Crnoj Gori preostaje još samo jedna zemlja, Nauru, da bi u potpunosti uskladila svoj bezvizni režim s listom zemalja EU za koje nije potrebna viza”, rečeno je u non-pejperu
Vlada je početkom oktobra usvojila izmjene Uredbe o viznom režimu, kojom se s liste zemalja za koje nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru uklanja Kuvajt, a uvrštava se Nauru.
U izvještaju MEP-a, navedeno je da su po završetku ljetnje turističke sezone, počeli da izrađuju detaljnu evaluaciju postojećeg bezviznog režima.
S tim u vezi, kako se dodaje, krajem jula MEP je uputio dopis nadležnim institucijama (Ministarstvu turizma, Upravi policije, Monstatu, Centralnoj banci, Nacionalnoj turističkoj organizaciji, Aerodromima Crne Gore i Zajednici opština), za dostavljanje podataka zaključno sa 31. avgustom (evidencija prelaza državne granice, broj turista, ostvarenih noćenja, investicije, itd).
“Na osnovu dostavljenih podataka, Ministarstvo je 25. septembra finalizovalo i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću , uputilo pismo i informaciju o viznom režimu i obavezama usklađivanja sa viznom politikom EU, sa predlogom plana postepenog usklađivanja i daljim koracima”, piše u izvještaju.
Ukazuju da je predlog plana postepenog usklađivanja sa viznom politikom EU pripremljen u skladu sa obavezama koje proizilaze iz završnog mjerila u pregovaračkom poglavlju 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), kao i Reformske agende 2024-2027. za Instrument EU za reforme i rast.
Shodno obavezama preuzetim Reformskom agendom, neophodno je do kraja sljedeće godine u potpunosti harmonizovati viznu politiku Crne Gore sa evropskom.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter najavio je juče da će njegova stranka tražiti hitno kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog pogoršanja odnosa sa Turskom.
On je na konferenciji za novinare rekao da Ibrahimović treba da objasni da li se slaže sa postupcima državnih organa i da kaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori “kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade”.
Huter je rekao da su potpuno pogrešne, neadekvatne i vjerovatno moguće nezakonite reakcije sektora bezbjednosti doprinijele eskalaciji ksenofobije i kreiranju ambijenta linča, a u konačnom su dovele do komplikacija u odnosima sa Turskom, čiji je ambasador poručio da ako se ova odluka (o uvođenju viza) hitno ne povuče, Turska će uzvratiti recipročnom mjerom.
Turski ambasador u Crnoj Gori, Bariš Kalkavan, rekao je u subotu u Baru da je odluka Vlade o uvođenju viza njegovoj zemlji ishitrenom i poručio da ako ne bude povučena, Turska neće ostati bez odgovora, odnosno uvešće recipročne mjere.
