Bivše sudije su svoju nekadašnju šeficu teretile da je prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i nije vršila službenu dužnost, svjesna da će time teže povrijediti prava Vujanović, Pavlićević i Pavišić na nepristrasan sud, pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično suđenje.
Viši sud u obrazloženju podsjeća da je i Specijalno državno tužilaštvo ranije odbacilo krivičnu prijavu protiv Vučković po istom osnovu, jer nije postojala osnovana sumnja da je izvršila krivično djelo za koje je prijavljena, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Navode da je okrivljena Vesna Vučković, postupajući kao vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, na osnovu čl. 26 i 28 Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i uvida u spise predmeta Upravnog suda Crne Gore, a povodom izjavljenih žalbi oštećenih kao tužilaca Svetlane Vujanović, Vesne Pavišić i Miljane Pavlićević, primjenom i tumačenjem zakonskih propisa koji se odnose na predmetnu pravnu stvar, dala razloge za donijete odluke.
– Po ocjeni Višeg suda, u konkretnom slučaju nema dovoljno dokaza da je okrivljena osnovano sumnjiva da je, kao službeno lice, prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i da nije vršila svoju službenu dužnost, svjesna da će time teže povrijediti prava ovih oštećenih kao tužilaca na nepristrasan sud, pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično suđenje koje im je garantovano članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pravo oštećene kao tužioca Miljane Pavlićević da nastavi da obavlja sudijsku dužnost u Višem sudu u Podgorici do sticanja uslova za starosnu penziju, kao i pravo oštećene kao tužioca Svetlane Vujanović da obavlja sudijsku dužnost u Vrhovnom sudu, a oštećena kao tužilac Vesna Pavišić u Osnovnom sudu u Cetinju, u dužem periodu nego što su je obavljale nakon povratka na sudijsku dužnost, koja im je bila oduzeta nezakonitim odlukama Sudskog savjeta, kako joj se to stavlja na teret predmetnim optužnim predlogom – navodi se u obrazloženju.
Opšta sjednica nije mogla odlučivati
Kada je u pitanju opisano ponašanje okrivljene da nije vršila svoju službenu dužnost, time što Opštoj sjednici Vrhovnog suda nije dostavila zahtjeve oštećenih da odluči o njenom izuzeću i da nije po službenoj dužnosti obavijestila Opštu sjednicu Vrhovnog suda da postoje razlozi za njeno izuzeće, dodatno valja ukazati i da o izuzeću predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore u vrijeme donošenja predmetnih odluka Opšta sjednica tog suda nije ni mogla odlučivati, s obzirom na to da je Vrhovni sud Crne Gore postupao sa šest sudija (Miraš Radović, Hasnija Simonović, Nataša Božović, Radojka Nikolić, Vesna Jočić i Vesna Vučković, što proizilazi iz akta Vrhovnog suda Crne Gore Su V br.402/24 od 18.7.2024. godine), od ukupno osamnaest sudija i predsjednika suda, shodno Odluci o broju sudija u sudovima, ako se ima u vidu da, shodno čl. 38 st. 3 Zakona o sudovima, odlučuje ako je prisutno više od polovine sudija tog suda, a odluke donosi većinom glasova ukupnog broja sudija tog suda, piše u obrazloženju.
Dodaju da stoji činjenica da je žalbama oštećenih, izjavljenim protiv odluka Upravnog suda (po kontrolnim zahtjevima), između ostalog, istaknuto da smatraju da v.d. predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ne može odlučivati o tim žalbama, jer je član Sudskog savjeta, čije su odluke osporavane u upravnim sporovima. Međutim, smatraju u Višem sudu, nema mjesta zaključku suda da je okrivljena donijetim odlukama prekoračila granice svog službenog ovlašćenja. U obrazloženju, između ostalog, piše i da u vrijeme donošenja odluka Sudskog savjeta čiji poništaj je tražen u upravnom sporu Vučković nije bila član Sudskog savjeta.
Jasno se zaključuje, navode iz Višeg suda, da nema dokaza da je okrivljena inkriminisanim radnjama spriječila da se upravni sporovi oštećenih kao tužilaca, od strane nepristrasnih sudija Vrhovnog suda, ubrzaju i da se naloži njihovo okončanje u roku od najviše četiri mjeseca od odluke Vrhovnog suda, kako joj se to stavlja na teret optužnim predlogom.
