Iako se prve sjednice redovnih zasijedanja tradicionalno održavaju u Prijestonici Cetinje, današnja sjednica biće održana u Podgorici, nakon procjene da tehnički kapaciteti na Cetinju nijesu dovoljni za cjelodnevno zasijedanje parlamenta.
Pred poslanicima će biti više od 30 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Predlog za promjenu Ustava Crne Gore, a sjednica bi trebala da počne u 12 sati. Opozicija još nije konkretno dogovorila kako će nastupiti na današnjoj sjednici, a podsjećamo da su iz DPS-a krajem septembra saopštili da prekidaju svaku institucionalnu saradnju sa Vladom i parlamentarnom većinom.
Posljednje mjesece rada Skupštine obilježile su brojne redovne i vanredne sjednice, Premijerski satovi, rasprave o zakonima važnim za evropske integracije i ustavne promjene, ali i političke tenzije.
Posebnu pažnju izazvala je sjednica 24. septembra, zakazana zbog predloga za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, koja nije prerasla u raspravu zbog spora oko kvoruma.
Inicijativu za njegovo razrješenje potpisalo je 35 poslanika, a nakon neodržane sjednice uslijedile su oštre reakcije opozicije i dodatno zaoštravanje odnosa sa parlamentarnom većinom.
Tokom ljetnjih mjeseci pred poslanicima se našao veliki broj zakona iz oblasti pravosuđa, bezbjednosti, ekonomije, socijalne politike, turizma, ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Posebnu pažnju izazvale su izmjene Krivičnog zakonika, propisi o sprečavanju korupcije, zaštiti od nasilja u porodici, finansiranju političkih subjekata, kao i zakoni koji se odnose na ANB i unutrašnje poslove.
Jedna od centralnih tema bile su ustavne promjene. Poslanici su u više navrata raspravljali o predlozima za promjenu Ustava i nacrtima amandmana, a ta pitanja ostala su u fokusu i uoči početka redovnog jesenjeg zasijedanja.
Rad parlamenta obilježili su i Premijerski satovi, tokom kojih je predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovarao na pitanja poslanika o ekonomiji, evropskim integracijama, bezbjednosti i drugim aktuelnim temama.
Pred poslanicima su tokom prethodnih mjeseci bili i brojni zakoni i odluke povezani sa obavezama iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, pa je evropska agenda ostala jedna od ključnih tema parlamentarnog rada.
Današnja sjednica nastavlja taj niz. Na dnevnom redu ponovo su ustavne promjene, kao i više zakona i izvještaja iz oblasti evropskih integracija, digitalnih tržišta, pravosuđa, ekonomije i rada državnih institucija.
