Komisija ističe da se procedura mora poštovati i u slučaju nedovoljno jasne zakonske osnove – kada nije izvjesno koji zakon je primjenjiv, Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. To znači da je Ustavni sud prvi nadležan da utvrdi da li su ispunjeni uslovi za penzionisanje i da o tome obavijesti parlament najmanje šest mjeseci unaprijed. Ova procedura nije bila ispoštovana, a parlament je samostalno donio odluku, što je dovelo do, kako je zaključila Venecijanska komisija, „ozbiljne pravne nesigurnosti“.
Ono na šta su opozicija i djelovi stručne javnosti jasno ukazivali potvrđeno je u mišljenju Venecijanske komisije, a nešto ranije i u non-pejperu Evropske komisije. Većina je (svjesno) prekršila Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, i podredila pravni sistem uskopartijskim interesima, rekao je poslanik SD i Evropskog saveza Boris Mugoša.
– Dobronamjerno smo im sugerisali da ne urušavaju ustavnopravni poredak i da će to imati posljedice ne samo po integritet parlamenta, nego i po integritet države. Na kolegijumu sam im govorio i da traženje mišljenja Venecijanske komisije po pitanju kršenja Ustava nije potrebno jer je sve jasno. Naravno, kao neko ko se trudi da profesionalno i odgovorno obavlja funkciju poslanika, bio sam dio dogovora da to uradimo, svjestan povoljnog EU momenta za našu zemlju i činjenice da imamo nesrećno skrojenu vlast – naveo je Mugoša.
U ovom kontekstu, ključni je politički momenat: u martu ove godine, nakon višemjesečne blokade, premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije, uz posredovanje ambasadora EU Johana Satlera, potpisali su sporazum po kome će se zatražiti mišljenje Venecijanske komisije, koje će biti obavezujuće. Na osnovu tog dogovora, opozicija se vratila u Skupštinu. Sada kada je mišljenje dato, postavlja se pitanje koliko će Evropska unija insistirati na primjeni tog dokumenta. U suprotnom, dovodi se u pitanje kredibilitet evropske integracije Crne Gore. A da će EU insistirati jasno je iz non-pejpera Evropske komisije u kojem se jasno naglašava da Crna Gora mora da sprovede mišljenje Venecijanske komisije. Od sada u svakom izvještaju EK možemo očekivati da se ova tema nametne i izmjeri koliko je stavki iz mišljenja Venecijanske komisije implementirano. Sada je red na Evropsku uniju – ona je garantovala da će mišljenje biti obavezujuće, a Venecijanska komisija je nedvosmisleno saopštila da procedure nisu poštovane. Iako po rekacijama predstavnika vlasti i opozicije, koji preliminarno mišljenje tumače na svoj način, to možda i ne izgleda tako, sve se može tumačiti kao pravna eksplozija u najgorem trenutku po evropske integracije Crne Gore. Treba se plašiti tih partijskih reakcija, jer mogu dovesti do nepoštovanja mišljenja VK.
VK je u mišljenju ukazala i na institucionalne slabosti Ustavnog suda. Naime, taj sud nije donosio formalne odluke o ispunjenosti uslova za penzionisanje, već se sve svodilo na glasanje o slanju obavještenja. U slučajevima kada većina nije postignuta, nije bilo nikakvog pravnog akta, već samo zapisnici – često bez obrazloženja. Komisija smatra da je to nedopustivo za jedan ustavnosudski organ u demokratskom sistemu.
Radulović: VK zaključila da nije rađeno po procedurama
Profesor na Univerzitetu „Mediteran“ i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović smatra da u pogledu ozbiljnih implikacija koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za vladavinu prava, ne treba zanemariti da je prije neki dan u non-pejperu Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana obilježila „duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju“.
– Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom, koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: „Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu“. Pritom, EK upozorava da dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije – naveo je Radulović.
U isto vrijeme, Komisija daje niz preporuka: da se zakonom precizno definiše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda; da se uvede mehanizam automatskog obavještavanja o ispunjenosti uslova; da se predvidi mogućnost da sudija ostane na funkciji dok se ne izabere nasljednik i da se razmotri širi okvir izuzeća sudija u slučaju sukoba interesa. Naročito je naglašeno da politička tijela ne smiju imati diskreciono pravo da ocjenjuju ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudija — to je isključiva nadležnost samog suda, u cilju očuvanja njegove institucionalne nezavisnosti.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović smatra da se u nacrtu mišljenja Venecijanske komisije tek napominje da je trebalo preciznije ispoštovati proceduru, što je stvar formalnog karaktera.
– Međutim, nigdje se ne kaže da je odluka Ustavnog odbora bila neustavna ili nezakonita. U preporukama se sugeriše da se dodatno precizira procedura penzionisanja sudija Ustavnog suda i da se jasno navede da li se primjenjuje Zakon o PIO ili Zakon o radu. No, i sadašnje zakonodavstvo daje jasan odgovor – sudije i tužioci, uključujući i sudije Ustavnog suda, idu u penziju po osnovu Zakona o PIO, pod istim uslovima kao i svi ostali nosioci pravosudnih funkcija. Sutkinja Đuranović je ispunila te uslove, sa više od 40 godina staža – rekla je Božović.
Kako ističe, kada je i Venecijanska komisija pokazala da nema osporavanja tih odluka, jasno je da je DPS odgovoran za opstrukcije, a da je Ustavni odbor branio pravni poredak.
Tvrdi da su postupali u skladu sa zakonom, u interesu građana i pravnog poretka.
Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će resorno ministarstvo predložiti formiranje radne grupe koja će izraditi predlog izmjena zakona, kako bi se ovakva situacija ubuduće izbjegla.
– Potrebna nam je precizna zakonska formulacija koja će eliminisati svaki prostor za različito tumačenje u pogledu starosne granice i procedure prestanka funkcije sudija Ustavnog suda. Formiranje radne grupe je naš prvi korak ka obnavljanju povjerenja u institucije i funkcionalnosti ustavnog mehanizma – kazao je Božović.
Međutim, dio opozicije već je poručio da neće učestvovati u takvoj radnoj grupi, smatrajući da je politička odgovornost za pravni haos jasno locirana i da ne može biti izbjegnuta pukim tehničkim izmjenama zakona.
