Danas je Veliki četvrtak. Danas se obilježava sjećanje na Isusovu poslednju večeru sa učenicima. U pitanju je Tajna večera, na kojoj se dogodila Judina izdaja.
U toku večere, Gospod je otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a potom je sa svojim učenicima otišao u Getsimanski vrt, gdje je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.
Prema zapisima, Hristos je blagoslovio hleb sa rečenicom: „Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova“. Uzeo je čašu vina i rekao: „Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja greha“.
U narodu se vjeruje da se danas opraštaju grijesi i najvećim grešnicima.
U mnogim krajevima Srbije, Veliki četvrtak je dan kada se počinje sa bojanjem vaskršnjih jaja. Na Kosovu, boji se samo jedno jaje, koje se zove „strašnik“. Dok je svježe, majka jaje trlja o obraz svog djeteta.
Tradicionalno, sva jaja se farbaju na Veliki Petak. Najčešće se farbaju crvenom bojom, koja simbolizuje Hristovu krv i radost Vaskrsenja. Pored crvene, koriste se i druge boje, a nekada su se jaja bojila isključivo prirodnim bojama dobijenim od biljaka. Ovaj običaj okuplja porodicu i predstavlja radosno iščekivanje Vaskrsa.
Na Veliki četvrtak se tradicionalno obavlja i pričešćivanje vjernika. Odlazak u crkvu i primanje Svete tajne Pričešća ima poseban značaj na ovaj dan, podsjećajući na Hristovu žrtvu i zajedništvo sa Bogom.
Još jedan rasprostranjen običaj jeste temeljno čišćenje kuće. Veruje se da na Veliki četvrtak sve mora biti čisto i uredno, kako bi se dostojanstveno dočekao Vaskrs. Ovaj običaj ima i praktičnu i simboličnu dimenziju, jer predstavlja i fizičko i duhovno pročišćenje.
U nekim djelovima zemlje zadržao se i običaj pletenja vijenaca, najčešće od vrbovog pruća. Ovi vijenci se ponekad stavljaju na kućna vrata ili se koriste u drugim obredima, a vjeruje se da imaju zaštitnu moć.
Takođe, nekada je bio prisutan i običaj paljenja vatre i tamjana ispred kuće ili u dvorištu. Smatralo se da ovaj čin tjera zle sile i donosi blagostanje domu.
Zanimljivi su i običaji vezani za vodu. U nekim krajevima postoji vjerovanje da voda na Veliki četvrtak ima posebnu moć. Ljudi su se umivali vodom u koju je stavljen srebrni novčić ili crveno jaje, verujući da će to donijeti zdravlje i zaštitu.
Iako su se neki od ovih običaja vremenom izgubili ili ređe praktikuju, oni i dalje svjedoče o bogatoj narodnoj tradiciji i dubokoj povezanosti naroda sa praznikom Uskrsa. Veliki četvrtak nas podsjeća na važnost zajedništva, čistoće duha i tijela, kao i na radost koja dolazi sa Vaskrsenjem Hristovim. Negovanje ovih običaja je način da se očuva naša kulturna baština i prenese na mlađe generacije.
