Na Veliki petak Hrist je razapet na Golgoti, zbog čega se i Velika subota, koju je prema vjerovanju Isus Hristos proveo u Hadu, podzemlju, provodi u molitvi i tišini.
Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred Hristovim grobom, uz kađenje i držanje svijeća, vrši se slika Hristovog pogreba. Slavi se pobjeda Hristova nad smrću i prvi put se saznaje da je ovo blagoslovena subota u kojoj Spasitelj leži mrtav. U njoj je Spasitelj usnuo, uz njegovo obećanje da će vaskrsnuti u treći dan. Vjernici cjelivaju plaštanicu koja je na Veliki petak svečano iznijeta pred pravoslavne oltare.
Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.
Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za Crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi “Blagodatnog ognja”.
Danas je ujedno i posljednji dan Velikog posta. Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. Vjeruje se i da bi na Veliku subotu trebalo da se učini kakvo dobro ili milosrdno djelo da bi „nekome krenulo“.
Kada je ovaj dan u pitanju, mnogi pravoslavci su u nedoumici da li treba postiti na Veliku subotu ili ne.
Sveštenici, naime, kažu da, iako subota važi za dan kada se po pravilu ne posti, a za vrijeme posta rješava se na ulju, na Veliku subotu treba postiti isto kao i na Veliki petak.
U našem narodu postoje mnoga vjerovanja i običaji na ovaj dan. U narodu je poznata i pod nazivom zavalita subota, jer se vjeruje da ove sedmice treba učiniti neko dobro djelo. U okolini Leskovca postoji naziv dugačka subota koji ukazuje na duge muke Hristove na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini zovu je i crvena subota jer se tamo uglavnom uskršnja jaja boje na ovaj dan i to najčešće u crvenu boju.
Vjerovanja i običaji
Postoji narodno vjerovanje da na Veliku subotu mora da se uradi neko dobro ili milosrdno djelo kako bi nekome krenulo nabolje u životu.
Kao i kod svakog hrišćanskog praznika, postoji i nekoliko zabrana, a ovo su najpoznatije:
Ne bi trebalo da se veselite, već da dan provedete u tišini, molitvama, uz posnu hranu.
Ne budite lijeni, već poranite i završite poslove koji se tiču dočeka i proslave velikog praznika.
Nemojte ništa da šijete, krpite i radite bilo kakve ručne radove.
Ne radite ništa u bašti ili polju, jer prema vjerovanjima danas to ne treba raditi.
Evo šta bi pravoslavni vjernici trebalo da rade u toku današnjeg dana:
Dan bi trebalo provesti u tišini, molitvama, uz posnu hranu.
Trebalo bi poraniti i završiti sve poslove neophodne za doček i proslavu velikog praznika.
Očistite kuću, takođe rano ujutru.
Nemojte ništa da šijete, krpite i slično, a vjeruje se da tog dana ne treba ništa raditi u bašti ili polju.
Umesite kolače koje ćete jesti za Uskrs.
Ukoliko niste već ofarbali jaja, to možete da uradite danas, a u nekim dijelovima Srbije Velika subota je dan kada se jaja farbaju isključivo u crvenu boju.
Uveče se jede samo hljeb i pije samo voda.
Učinite neko dobro djelo, jer se vjeruje da će vam u tom slučaju naredna godina biti uspješnija.
