Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Ustav temelj Crne Gore i da, kada se pogazi, „sve ostalo pada“.
On je to saopštio na sjendici parlamenta, na kojoj bi trebalo da se glasa o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda.
Milatović je ranije za sutkinju tog suda predložio advokaticu Mirjanu Vučinić. Ustavni odbor predložio je prošle sedmice parlamentu da za sudije izabere zamjenicu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića.
Milatović je rekao da je Crna Gora ponovo, već mjesecima, suočena sa krizom: „tihim urušavanjem institucija i pretvaranjem ustavnog poretka u političku trgovinu i namirivanje interesa pojedinaca i partija.“
„Ovo obraćanje nema za cilj da nekoga ubijedi da glasa za ili protiv, već da podsjeti da postoje stvari sa kojima se ne trguje. Ustav je temelj Crne Gore. I kada se pogazi, sve ostalo pada. Ovo je lekcija koju očigledno nijesmo naučili iz loših višedecenijskih praksi.“
Ustavni sud je, ističe, institucija koja ne pripada nijednoj vlasti, nijednoj partiji; već svim građanima.
„On je štit od samovolje većine u Skupštini i posljednja linija odbrane prava i pravde. Kada taj štit oslabi, kad postane dio političke trgovine, onda više nema demokratske države, već imamo sistem u kojem moć stoji iznad zakona.“
Tu moć, koja je, kako je rekao, „godinama bila u rukama jedne partije“, građani su pokušali da promijene 2020. godine.
„Ali danas, pet godina kasnije, gledamo iste obrasce, iste fotelje, samo neke druge partije i neke druge ljude. A to nije promjena koju su građani željeli, niti ona za koju su glasali.“
Ističe da je mjesecima upozoravao da Ustavni sud funkcioniše „na ivici kolapsa“, sa svega četiri od sedam sudija.
„Danas će se, kao rezultat partijsko-političke trgovine, možda izabrati dvoje novih sudija, što će spriječiti potpunu blokadu. Ali, suštinsko pitanje ostaje: da li time jačamo nezavisnost Ustavnog suda, ili ga dodatno pretvaramo u partijski sud? Jer ako u sud biramo po partijskoj formuli, tada krizu ne rješavamo; samo je odlažemo“, poručio je Milatović.
„Sa druge strane, ukoliko nijedan od troje predloženih kandidata danas ne bude izabran, bio bi to uvod u potpuni kolaps sistema i podstrek za još veće političke kalkulacije do drugog kruga glasanja. Praktično uvod u potpunu blokadu Ustavnog suda, za koju bi neko morao snositi političku odgovornost“, dodao je.
„Danas živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni, da su protivni javnom interesu, i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda, a možda i nakon toga – ukoliko Ustavni sud dobije formu kakvu je imao za vrijeme prethodne vlasti. U državi u kojoj građanin kome je povrijeđeno pravo ne može dobiti efikasnu institucionalnu zaštitu. U državi u kojoj se izbor sudija koristi kao moneta političkog potkusurivanja“, rekao je Milatović.
Pitao je da li danas građani vjeruju institucijama. „Mislim da ne vjeruju. Nažalost, ništa više nego za vrijeme prethodne vlasti.“
Kaže da je kao predsjednik države iskoristio svoja ustavna ovlašćenja i još prije mjesec dana zatražio vanrednu sjednicu, sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda. Umjesto rasprave, kako je rekao, „dobili smo bježanje od odgovornosti.“
Građani znaju, kaže Milatović, da to nije bio politički potez. „To je bila poruka: da Ustav može da čeka, da građani mogu da čekaju, kao što već pet godina čekaju pravdu i promjene.“
Milatović je rekao da je predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda jer je to bila odluka zasnovana na biografiji, a ne na partijskoj pripadnosti.
On je pročitao njenu biografiju pred poslanicima.
„Mirjana Vučinić rođena je 1967. godine u Podgorici, gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1989. godine. Od 1990. godine do 1992. godine radila je u Ustavnom sudu Crne Gore. U Republičkom fondu zdravstva radila je u periodu 1992-1995. godina, a dio 1995. godine radila je u Upravi za nekretnine. Te godine položila je i pravosudni ispit. U periodu od 1995-2006. godine radila je u Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja. Od 2006. godine pa do današnjeg dana uspješno se bavi advokatskim poslom. Tokom bogate pravničke karijere Vučinić je, pored redovnog radnog angažmana, učestvovala u izradi brojne zakonske i podzakonske regulative. Obavljala je poslove supervizora prilikom izrade planova integriteta u sudstvu i tužilaštvu i bila ispitivač u komisiji za polaganje ispita za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (2021-2022. godina). Nalazi se na listi istaknutih stručnjaka Uprave za ljudske resurse za provjeru znanja, sposobnosti i kompetencija kandidata po javnim i internim oglasima za popunu radnih mjesta u državnim organima.“
Navedeno ukazujem, kako je rekao, da Mirjana Vučinić posjeduje zavidno pravničko iskustvo, 35 godina iskustva u državnoj upravi, pravosuđu i advokaturi.
„Njeno ime nije proizvod dogovora u zatvorenoj sobi. I upravo zato je danas vjerovatno nećete izabrati. Jer danas, u Crnoj Gori, nije problem što nemamo stručne ljude, već što ih ne biramo. Zato što i dalje mislite da je bolje imati poslušne, nego sposobne.“
Možda će, kako je kazao, druga dva kandidata biti izabrani.
„Neću o njima govoriti lično. Ali reći ću o sistemu koji takav izbor omogućava.
Jer u zemlji koja želi da bude članica Evropske unije, izbor sudija Ustavnog suda ne smije biti plod političkih dogovora već isključivo stručnosti, znanja i integriteta predloženih kandidata.I zato se ne radi o tome ko će danas biti izabran. Radi se o tome kakvu Crnu Goru biramo. Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija“, pitao je Milatović.
Rekao je i da je u parlamentu juče izglasan zakon za koji „svi znate da je protivustavan“.
„Još jednom se pokazalo da realizacija trenutnih partijskih dogovora ne može da čeka i stvari se rješavaju promptno i na štetu javnog interesa. Zato danas nije u pitanju moj predlog. U pitanju je izbor svakog poslanika i to između funkcionalne države i besudne zemlje.“
Poručuje da se Evropska unija ne gradi deklaracijama, konferencijama i „dogovorima iza zatvorenih vrata“, već institucijama koje rade po zakonu.
„Bez nezavisnog Ustavnog suda, nema vladavine prava. Bez vladavine prava, nema Evropske unije. Bez pravde, nema povjerenja. Brisel gleda današnju sjednicu, ne zbog imena koja su na dnevnom redu, već zbog poruke koju ovaj dom šalje. Da li Crna Gora ima snage da bude evropska država, ili ostaje talac političkih igara? Evropa nije parola, Evropa je radna akcija. Dan po dan, zakon po zakon, reforma po reforma. I zato kažem: vrijeme je da završimo posao“, rekao je Milatović.
Kazao je i da je mandat dobio od građana, na direktnim izborima, i da njegova suština nije u tome da se svidi partijama, već da štiti državni interes i pravni poredak. „Zato sam danas ovdje, da vas podsjetim da Ustav nije oružje jednih protiv drugih, već krov naše zajedničke kuće u kojoj svi živimo. Ako ga porušimo, svi ćemo ostati bez zaštite. I niko neće imati gdje da se skloni“.
Rekao je da zato ne poziva poslanike da glasaju za njegov predlog, već da glasaju za principe: „Za Ustavni sud koji brani pravo, a ne partije i političke dilove. Za Crnu Goru koja zna da evropski put vodi kroz institucije koje imaju povjerenje građana.“
Vrijeme je, kako je rekao, da pokažemo da Crna Gora nije samo država političkih interesa, već država zakona.
„Vrijeme je da završimo posao koji su od nas tražili građani: da im vratimo povjerenje u državu koja radi za njih, a ne za interese pojedinaca i političkih partija. Ne pristajem da Crna Gora stoji. Vrijeme je da mijenjamo sistem i gradimo ljepšu i bolju Crnu Goru“, poručio je Milatović.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas je u Tivtu rekla da je sa domaćinima u Crnoj Gori, između ostalog, razgovarala i o potrebi kompletiranja sastava Ustavnog suda izborom četvoro novih sudija, jer „to treba i može ojačati vašu demokratiju“.
Istakla je da je važno da se u tom smislu „bez odlaganja primijene preporuke Venecijanske komisije“.
Sa potrebom kompletiranja sastava Ustavnog suda složio se i premijer Milojko Spajić, koji je pozvao poslanike da što prije izglasaju nove sudije i da u tom procesu „svi imaju u vidu evropsku perspektivu Crne Gore, a ne pojedinačne političke interese“.
Kazao je da je manje bitno kada će Crna Gora zatvarati pojedinačna poglavlja, ali da se stalno radi na svim preostalima sa ciljem da se sva zatvore do kraja 2026.
