Ustavni sud se već pet godina ne izjašnjava o inicijativi za preispitivanje ustavnosti i zakonitosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je početkom oktobra 2019. godine uvedena neradna nedjelja za oblast trgovine.
Iz ove institucije “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje šta se sada dešava sa tom inicijativom i postupkom, kao i kada bi javnost mogla očekivati da će donijeti odluku. Iz Unije poslodavaca, koja je pokrenuli inicijativu, kažu da ih je Ustavni sud posljednji put o ovom postupku obavijestio u junu 2020. godine iako su od tada slali više urgencija.
Izmjenu ovog Zakona, na predlog Vlade i odbora za trgovinu Privredne komore, usvojila je Skupština i julu 2019. godine, uz odloženu primjenu od oktobra. Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je 1. avgusta 2019. godine inicijativu Ustavnom sudu (U-I,19/19) za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 35a Izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.
“Po našem Zahtjevu za obavještenje, 17. 6. 2020. godine primili smo obavještenje o predmetnoj stvari da je okončan prethodni postupak, te da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku i nalazi se u radu. Imajući u vidu značaj pokrenute inicijative (zbog izrazito negativnih posledica primjene osporenog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini), kao i protok vremena u kom nije donijeta odluka po istoj, UPCG je u međuvremenu uputila više urgencija povodom kojih nismo dobili povratne informacije”, kazali su juče “Vijestima” iz Unije poslodavaca.
U protekle dvije godine dva puta je pokretan dijalog socijalnih partnera kako bi se djelimično izmijenila odluka o neradnoj nedjelji.
U maju 2022. godine počeli su prvi sastanci socijalnih partnera, a cilj je bio pronaći kompromis kako bi radio dio trgovina tokom ljetnje i zimske sezone.
I Odbor udruženja trgovine Privredne komore, iako je bio inicijator uvođenja neradne nedjelje, od tada je promjenio mišljenje i tražio je da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
“Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su tada iz PKCG.
Pregovori socijalnih partnera trajali su do kraja 2022. godine paralelno sa izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a zatim i sve do maja 2023. godine, kada su prekinuti jer je postalo jasno da u parlamentu nema većina koja bi bila spremna da glasa i za samo djelimični povratak radne nedjelje u trgovine.
Prema tadašnjem dogovoru, bilo bi predviđeno da u opštinama radi po jedna trgovina iz svakog trgovačkog lanca i to samo u periodima od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara. Zaposleni bi imao uvećanu dnevnicu i jedan dodatni slobodni dan.
Međutim kako je većina parlamentarnih stranaka tada javno saopštila da su protiv predloga, dogovorena verzija izmjene zakona nije ni poslata u skupštinsku proceduru.
Protiv tog dogovora bio je i predsjednik tada opozicionog Pokreta Evropa sad (PES), a sada premijer, Milojko Spajić koji je u aprilu prošle godine saopštio da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori.
“Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2.0 i mnoge druge reforme koje će uslijediti. Stay tuned”, poručio je Spajić na Tviteru.
Međutim, u februaru ove godine Spajićeva Vlada pokreće novu inicijativu za djelimično ukidanje neradne nedjelje.
Ministarstvo ekonomskog razvoja spremilo je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je planirano da se djelimično ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u februaru je kazao da je plan da se uvede radna nedjelja za vrijeme ljetnje turističke sezone od 1. juna do 31. avgusta, kao i za vrijeme zimske turističke sezone od 1. decembra do 31. januara.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazali su tada da se čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.
Riječ je o identičnom predlogu kojeg su socijalni partneri bili dogovorili godinu ranije i protiv kojeg je u 2023. godini bio i sada vladajući PES.
Ministarstvo ekonomskog razvoja početkom marta ove godine prihvatilo je razgovor sa radnom grupom koja je formirana u okviru Privredne komore u vezi sa vraćanjem radne nedjelje i ograničavanjem marži trgovcima. Đeljošaj je kazao da je plan da ova dva dokumenta idu u paketu na sjednicu Vlade.
Tada je bila zakazana i sjednica Socijalnog savjeta za 18. mart ove godine, na kojem je trebalo ponovo dati saglasnost na raniji dogovor.
Socijalni savjet je međutim tada dogovorio da ne razmatra predlog o izmjeni zakona o unutrašnjoj trgovini, koji bi djelimično vratio radnu nedjelju, već da o tome organizuju konsultacije sa poslaničkim klubovima u Skupštini.
“Dogovoreno je da narednih dana organizujemo konsultacije sa poslaničkim klubovima, kako bi vidjeli da li je njima prihvatljivo djelimično vraćanje radne nedjelje u trgovini i u kojem obliku, da ne bi radili uzaludan posao”, kazao je sagovornik “Vijesti” sa sastanka.
Ponovo je dio parlamentarnih stranaka saopštio da je protiv ovog predloga, računajući i dio vladajuće koalicije – Demokrate i Nova srpska demokratija, pa predlog nije ni poslat Skupštini.
Đeljošaj se o ovom pitanju posljednji put oglasio krajem aprila kada je kazao da očekuje da će doći do rješenja prije početka ljetnje turističke sezone. Međutim to se nije desilo niti je ponovo pokrenuto razmatranje ove teme.
