Iako se još ne zna koji će model sedmočasovnog radnog vremena biti predložen i kako će se primjenjivati na različite sektore i tipove poslova u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) smatraju da je ta ideja ostavriva, istakla je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, Ivana Mihajlović iz USSCG.
„To pokazuju iskustva razvijenih evropskih zemalja koje, ne samo da skraćuju dužinu radnog vremena, nego čak i dužinu radne sedmice. Dakle, imamo i primjere gdje radna sedmica traje četiri dana, imamo primjere gdje traje pet dana. Tako da u tom kontekstu smatramo da su zreli uslovi u Crnoj Gori jer je radno vrijeme jedno od možda najznačajnijih pitanja u svijetu rada i jedno od najznačajnijih pitanja gdje Unija slobodnih sindikata od 2009. na ovamo ukazuje da nemamo tu ravnotežu između profesionalnog i privatnog života i da negdje na uštrb tog manjeg broja radnika u mnogim sektorima zapravo, ajde da tako kažem kolokvijalno, tjeramo radnike zapravo da rade duže i od punog radnog vremena koje danas imamo po Zakonu o radu, a najčešće se dešava da čak ni taj prekovremeni rad nije plaćen“, navela je ona.
Međutim, Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) smatra da trenutno ne postoje uslovi za skraćivanje radnog vremena.
Filip Lazović iz UPCG kazao je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da ovakve reforme treba donositi mimo polja politike i političkih obećanja, te da moraju biti odraz ozbiljnih analiza.
„Ima više otvorenih pitanja koja se sama od sebe nameću već na sami pomen, jer mi još uvijek ne znamo koji je to zamišljeni model, ali ako bi to bilo prosto smanjenje radnog vremena, imamo više otvorenih pitanja. Vi znate u ovom trenutku šta je puno radno vrijeme i znate da svaki zaposleni u Crnoj Gori koji se zaposli na puno radno vrijeme, podrazumijeva se da je u pitanju 40 časova. Vi znate takođe da je za to njegovo puno radno vrijeme određena neka zarada i neki uslovi rada. Ako vi smanjujete jedan tako važan input koji bi svaki poslodavac morao da smanji. Otkud moralno i pravno gledano, pravo da mi tražimo od poslodavaca koji, napominjem, recimo bez negativnih posljedica ne bi mogli to da primijene, da mi od njih očekujemo da će oni za istu količinu novca smanjiti svoje radno vrijeme i da u tom dijelu rasteretiti zaposlene. To je jedno od otvorenih pitanja“, istakao je Lazović.
On je dodao da je drugo otvoreno pitanje što postoje određene djelatnosti koje imaju svoje ustrojstvo.
„Da li je to neprekidan rad, da li je to rad 12 sati i tako dalje, jednostavno unijeli bi se određeni poremećaji u te sisteme i natjerali bi vjerovatno neke poslodavce da ili izdvajaju veća sredstva za plaćanje prekovremenih sati, za isti rad koji sad plaćaju onako kako plaćaju ili bi se desilo, na primjer, da oni moraju da zaposle nekog dodatnog zaposlenog“, kazao je Lazović.
Danas će biti održan kolegijum s predstavnicima socijalnih partnera na kojem bi trebalo da se razgovara o ovoj temi.
