Među trajno oduzetom imovinom poslije pravosnažnih sudskih presuda je i porodična vila Đorđine Marović, koju je država ranije zaplijenila od supruge odbjeglog šefa budvanske kriminalne grupe i bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, ali i luksuzni penthaus površine 193 kvadrata u Budvi, nekada u vlasništvu njihovog sina Miloša Marovića.
Tu je i više nekretnina u Perastu, Herceg Novom, Morinju, Danilovgradu i Nikšiću, koje su po pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici konfiskovane od pravnih lica “PM Holding” i “Paradise Properties”.
Poslije pravosnažnih presuda, u državno vlasništvo prešlo je 2,3 miliona metara kvadratnih zemljišta – livada, šuma, pašnjaka… u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Baru i Kotoru.
“Predlog Uprave biće da se novac od javne prodaje tih nekretnina iskoristi za neki od socijalnih programa ili fondova. Taj predlog ćemo uputiti Vladi. Vjerujemo da je to najbolja i najpravednija poruka: ono što je stečeno krivičnim djelima, kroz socijalne programe, će se vratiti onim kategorijama kojima je to najpotrebnije. Time se šalje poruka i cijeloj zajednici da se ono što je stečeno kriminalnom djelatnošću i uzeto od građana, vraća upravo njima”, rekao je Đurišić.
Prema njegovim riječima, Uprava je uradila kompletnu analizu koja je, pored ostalog, sagledavala i da li je neka od tih nekretnina neophodna državnim organima.
“Nakon te cjelokupne analize, Uprava je sačinila spisak nekretnina, zemljišta i drugih prostorija koje nisu potrebne državnim organima za funkcionisanje i da ne bi dolazilo do daljeg propadanja tih objekata, po završenoj procjeni, uputićemo resornom Ministarstvu, a oni kandidovati na sjednici Vlade, predlog da tu imovinu oglasimo za prodaju putem javnog poziva i javnog nadmetanja”, objasnio je Đurišić.
Procijenjena vrijednost te državne imovine, odnosno imovine koja je stečena krivičnim djelima i postala državna, biće početna cijena u postupku javnog nadmetanja.
“To znači da ponuđači ne mogu ponuditi cijenu nižu od one koja je procijenjena, a, takođe, u javnom nadmetanju mogu ponuditi veću cijenu”, naglasio je direktor Uprave.
Precizirao je da brzina procjene zavisi od vještaka koji obilaze sve objekte.
“Vodimo računa o tome da procjena ne može biti ispod tržišne vrijednosti nepokretnosti, što znači da će minimalna početna cijena u postupku javnog nadmetanja biti tržišna”, rekao je Đurišić.
Upitan da li se plaši mogućnosti da nekretnine kupe srodnici ili osobe povezane sa onima kojima su pravosnažno oduzeti, on odgovara da “druge institucije i organi moraju provjeriti da li neko kupuje nepokretnost legalnim novcem”.
Kada je u pitanju zemljište, objašnjava Đurišić, trenutno nije planirana prodaja parcela koje nijesu vezane za objekte.
“Trenutno ne planiramo prodaju, jer je za zemljište potrebna detaljnija analiza. Međutim, ono zemljište koje je uz oduzete porodične kuće i slično, dijeliće sudbinu tih objekata i ići će na prodaju”, kazao je.
Podsjetio je na stav Uprave da “državnu zemlju treba što manje prodavati”.
“Odnosno da je treba prodavati samo u situacijama kad se planiraju neke investicije koje donose razvoj Crnoj Gori, odnosno povećanje broja radnih mjesta i slično. Tako da, kad je u pitanju zemljište, tu se naš stav nije promijenio. I ranije smo saopštavali da državno zemljište ne treba prodavati bez detaljne analize”, rekao je Đurišić.
Naglasio je i da je Uprava u prethodnom peridu prodala 330 privremeno oduzetih vozila u reciklažu.
“To jesu bila privremeno oduzeta vozila, ali to su vozila koja su oduzeta prije 10 godina i više. Nakon decenije stičemo taj zakonski osnov da to možemo da prodamo, opet uz javni poziv i javno nadmetanje. I to kupuju oni koji daju najbolju ponudu. U svim ostalim slučajevima, čekamo, znači, da to postane državna imovina i onda s njom raspolažemo na način koji je, prema analizama, najbolji”, objasnio je Đurišić.
Podsjetio je da se Uprava stara o privremeno oduzetoj imovini, ali ne preduzima ništa do okončanja pravosnažnih sudskih presuda.
“Dugi su sudski procesi i potraje do pravosnažnih sudskih odluka. Kada je u pitanju pokretna imovina, ona vrlo često i izgubi vrijednost. Ali, mi imamo zakonsko rješenje, koje opet nije baš najpreciznije i najsrećnije, ali kad vještak određene struke procijeni da ta stvar gubi vrijednost i da bi čuvanje bilo značajno skuplje i da bi značajno umanjilo vrijednost te stvari, imamo mogućnost da privremeno oduzete pokretne stvari prodamo. I u određenim situacijama mi to i radimo”, rekao je Đurišić.
