Upravni sud još nije tražio od Vlade da se izjasni o tužbi ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića (Demokrate) zbog njene odluke da imenuje Aleksandra Radovića za šefa policije, zato što je u toku postupak ocjenjivanja urednosti tužbe.
To je juče kazala sutkinja i portparolka Upravnog suda Ivana Boričić .
“Upravni sud u ovom trenutku može samo potvrditi informaciju da je ministar podnio tužbu protiv Vlade radi poništaja odluke o imenovanju Radovića za v. d. direktora Uprave policije (UP). U toku je postupak prethodnog ispitivanja tužbe, a u skladu s odredbama Zakona o upravnom sporu, nakon ocjenjivanja urednosti tužbe ista se dostavlja na odgovor tuženoj koja je dužna dati odgovor i dostaviti sve spise u roku koji sud odredi, a koji ne može biti kraći od osam, niti duži od 30 dana. Nakon što budu ispunjene sve zakonske pretpostavke, sud će donijeti odluku u ovoj upravnoj stvari”, navela je Boričić.
“Vijesti” su Upravni sud pitale da li su Vladi dostavili Šaranovićevu tužbu, ako jesu – kad, te ako nisu – kad namjeravaju.
Izvršna vlast je većinom glasova na sjednici 13. marta, oko tri sata ujutru, izabrala Radovića, rukovodioca Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, za v. d. direktora UP. To je učinjeno na predlog premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), a ne ministra Šaranovića. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima (član 16 stav 4), ministar je isključivo nadležan da Vladi dostavi predlog za v. d. direktora UP, a izvršna vlast kao kolektivno tijelo daje saglasnost ili ne na takav predlog.
Šaranović je tužbu podnio prije mjesec dana (28. marta), i u njoj tvrdi da je izvršna vlast, pošto je odbila njegov predlog da na čelo policije dođe Lazar Šćepanović , nezakonito ovlastila Spajića da predloži novog kandidata, da je on protivpravno predložio Radovića i da je zbog toga taj policijski funkcioner nezakonito izabran na poziciju.
Ministar stoga traži od suda poništenje rješenja o imenovanju Radovića, a kao razloge za to navodi pogrešnu primjenu materijalnog prava, povredu pravila postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
Iako dio pravnika tvrdi da Šaranović nije imao aktivnu legitimaciju (zakonsko ovlašćenje) za tužbu, već da je to mogao učiniti neko od kandidata koji nisu izabrani za šefa policije, ministar je naveo da njegova legitimacija proističe, između ostalog, iz odredbi Zakona o upravnom sporu (član 10 stav 1). U njemu piše da je tužilac u upravnom sporu fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.
Šaranović je ocijenio da nije sporno da je on stranka u upravnom postupku jer je proces izbora šefa policije vođen po njegovom predlogu, “a dobijeno svojstvo stranke u upravnom postupku, shodno već uspostavljenoj sudskoj praksi, ne može se izgubiti u upravnom sporu”.
Prema Zakonu o upravnom sporu (član 21), Upravni sud će, ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, pozvati tužioca da otkloni nedostatke i ukazaće mu na posljedice nepostupanja.
“Ako tužilac u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke u tužbi, a nedostaci su takvi da sprečavaju rad Upravnog suda, sud će rješenjem odbiti tužbu kao neurednu. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, ako je tužba koju je umjesto stranke podnio punomoćnik koji je advokat, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, organ opštine nadležan za zaštitu imovinsko-pravnih interesa opštine, nepotpuna ili nerazumljiva, sud će rješenjem odbiti tužbu kao neurednu”, piše u zakonu.
U tom aktu (član 22 stav 1 tačka 3) navodi se i da će sud rješenjem odbiti tužbu ako utvrdi da je očigledno da se upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću koja se njom osporava ne dira u pravo tužioca ili njegov pravni interes.
Šaranović je u tužbio naveo i da rješenje o imenovanju Radovića ne sadrži propis iz kog proizilazi na zakonu zasnovan osnov za njegovo donošenje. Podsjetio je da Vlada rješenje zasniva na Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, Zakonu o unutrašnjim poslovima i svom zaključku od 13. marta, kad je Radović imenovan. Međutim, tvrdi da se imenovanje ne može temeljiti na tim aktima.
Radovićevim postavljenjem na mjesto šefa UP kulminirao je višemjesečni tinjajući sukob Pokreta Evropa sad i Demokrata u vezi s kadrovanjem u sektoru bezbjednosti. Zbog toga su Demokrate oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji se očekuje u junu.
