Upravni sud Crne Gore ima u radu blizu 24.000 neriješenih predmeta, što ga čini najopterećenijom sudskom instancom u državi, s obzirom da je broj tužbi po sudiji oko 2.000.
Portparolka i sutkinja Upravnog suda Ivana Boričić ocijenila je za „Dan“ da je zanimljiva činjenica da je ta sudska instanca za pet i po mjeseci 2023. godine primila duplo više tužbi u odnosu na isti period 2022, koja se smatrala rekordnom po tom osnovu.
– Tako je ove godine do 19. juna primljeno skoro 11.000, a u 2022. oko 5.300 tužbi. Trend rasta broja predmeta, koji je u 2022. godini bio za 100 odsto veći u odnosu na prethodnu (2021) nastavljen je i u ovoj godini, tako da, ukoliko se nastavi ovakvom dinamikom, Upravni sud će do početka godišnjeg odmora (avgust mjesec) imati priliv koliki je bio za cijelu prošlu godinu – izjavila je Boričić.
Prema njenim riječima, razlog intenzivnog rasta broja tužbi pred Upravnim sudom može se tražiti u takozvanoj zloupotrebi prava na pristup informacijama, u smislu odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
– Od ukupnog broja primljenih tužbi u ovoj godini (11.000), skoro 7.300 odnosi se na predmete koji su formirani na osnovu tužbi zbog „ćutanja uprave“. S obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, kao i činjenicu da su kratki rokovi za odlučivanje i po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i po žalbama, evidentno je da isti nisu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo – kazao je Boričić.
Boričić naglašava da zbog specifične situacije u kojoj se sud nalazi, koja je izazvana ogromnim prilivom tužbi zbog „ćutanja uprave“, Upravni sud apeluje na vršenje prava shodno cilju zbog kojeg je ustanovljeno, ali i na razumijevanje građana, kada je u pitanju osnovi postulat kojem svi težimo, a to je pravo na suđenje u razumnom roku.
Dodaje da bez obzira na ogroman broj predmeta pred Upravnim sudom, te što postupanje po tužbama zbog ćutanja uprave i te kako utiče na vremenski okvir u kojem se preduzimaju radnje u svakom predmetu, sudije su u prvih šest mjeseci ove godine riješile preko 4.000 predmeta.
– To je skoro koliko za cijelu 2022. godinu, kada je riješeno oko 5.200 predmeta, što bi ukazivalo na efikasnost u postupanju. Međutim, imajući u vidu ogroman priliv predmeta, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda ne može doći do izražaja. Da bi ublažio posljedice koje izaziva ogroman broj tužbi zbog ćutanja uprave, a koje otežavaju pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda u formi odluke, radi postizanja efektivnosti u radu suda, preduzete su određene mjere, između ostalih, prioritet je dat rješavanju starih predmeta, okončanju postupaka po tužbama protiv odluka Komisije za žalbe u postupku za povraćaj imovinskih prava i obeštećenje Podgorica, prestanak mandata, disciplinski postupci… – pojašnjava Boričić.
Poručuje da tendencija rasta tužbi zbog „ćutanja uprave“ ukazuje na postojanje problema prilikom primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
– Naravno, kada se govori o tužbama zbog ćutanja uprave i zloupotrebi prava, ne misli se na one tužbe koje su rezultat istinskog ćutanja uprave, jer javnopravni organ nije odlučio u zakonom propisanom roku, već o onim tužbama koje su posljedica podnošenja ogromnog broja zahtjeva (zatrpavanje organa), gdje fizički i nije moguće odgovoriti na sve te zahtjeve. U tom pravcu je od strane Upravnog suda sugerisana izmjena tog zakona, u smislu propisivanja zabrane zloupotrebe prava, po uzoru na neke savremene zakone zemalja u okruženju i zemalja članica EU, koje izmjene bi, uz već predložene izmjene Zakona o upravnom sporu, stvorile uslove za sankcionisanje zloupotrebe prava, ali i efikasnije sprovođenje postupaka pred Upravnim sudom – izjavila je Boričić.
