U Crnoj Gori će se od 1. do 15. novembra ove godine održati Popis stanovništva. To je utvrđeno u Informaciji koju je na posljednoj sjednici usvojila Vlada u tehničkom mandatu
Popis će koštati oko pet milione eura. CdM-u je iz Uprave za statistiku MONSTAT saopšteno da se očekuje da će biti angažovano od 4000 do 4 500 učesnika popisa: popisivača, instruktora, državnih instruktora, kontrolora i drugih osoba koja obavljaju poslove u vezi sa popisom.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović kazao je na sjednici Vlade da se nada da će Popis biti sproveden nesmetano, bez obzira na politički kontekst. On je rekao da ima nagovještaja da bi mogao da bude ometen.
Crna Gora je već duži period u političkoj krizi, a pitanje Popisa dodatno podigne napetost. I pored toga što se preporučuje da se Popis ne održava u izbornoj godini i uslovima političke nestabilnosti Vlada u tehničkom mandatu od njega ne odustaje.
Samim tim nameću se pitanja šta se dešava ako građanin odbije da primi popisivača, šta se dešava u tom slučaju, te da li u toj sutiaciji građani rizikuju da budu kažnjeni?
“Metodologijom popisa predviđene su aktivnosti u slučaju da lice ne primi popisivača i to na sljedeći način. Instruktor je dužan da, ukoliko popisivača neko domaćinstvo odbije, obiđe to domaćinstvo i pokuša da ih ubijedi na saradnju”, kažu za CdM iz MONSTAT-a.
Dodaju da ukoliko domaćinstvo i tada odbije saradnju, instruktor je dužan da informiše popisnu komisiju čiji član će obići domaćinstvo i pokušati da ih ubijedi da sarađuju.
“U slučaju da i tada domaćinstvo odbije saradnju član 35 Zakona o popisu predviđa kaznene odredbe za fizičko lice, i to: novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako ne da podatke koji se od njega traže popisom i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor“, pojasnili su za CdM iz MONSTAT-a.
Na koja pitanja će se odgovarati
Iz MONSTAT-a za CdM ističu da su pitanja u popisu definisana su članom 9,10 i 11 Zakona o popisu i odnose se na lica, domaćinstva i stanove kao jedinice popisa.
“Podaci koji se prikupljaju Popisom odnose se na sljedeće karakteristike lica i to: demografske, geografske, ekonomske, obrazovne, migracione, etničko-kuluturološke, invaliditet. Zatim se prikupljaju podaci koji će nam ukazati na veličinu i strukturu domaćinstva i porodice, a takođe i na karakteristike stana i opremljenosti stana instalacijama”, ističu u MONSTAT-u.
Dodatno, prikupljaju se i podaci o poljoprivredi, koji služe za identifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i predstavljaju okvir za predstojeći popis poljoprivrede.
Krajem prošle godine Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Tim zakonom je predviđeno da su Popisom obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi. Zatim stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, domaćinstva; stanovi i druge nastanjene prostorije.
Popis ne obuhvata diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava u Crnoj Gori, predstavnike međunarodnih organizacija i tijela koji imaju diplomatski status, kao ni članove njihovih užih porodica koji sa njima borave u Crnoj Gori.
Propisano da se od građana prikupe podaci o: imenu i prezimenu; polu; datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broj; mjestu i državi rođenja; mjestu stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je lice rođeno; boravku lica u drugoj državi; datumu (godina i mjesec) odlaska u drugu državu i nazivu države; namjeravanoj dužini boravka u drugoj državi; mjestu iz kojeg se lice doselilo; godini i mjesecu doseljenja; razlozima odsutnosti lica iz Crne Gore; državi iz koje se lice doselilo; godini, mjesecu i razlozima posljednjeg doseljenja, odnosno povratka u Crnu Goru; namjeravanoj dužini boravka u Crnoj Gori.
Građani će popisivaču davati podatke o bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola; broju živorođene djece; državljanstvu; nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti; vjeri; maternjem jeziku; jeziku kojim lice uobičajeno govori; stranim jezicima kojima se služi; nivou školske spreme, odnosno stečenog obrazovanja; poznavanju rada na računaru; statusu ekonomske aktivnosti (zaposleno, odnosno nezaposleno); razlogu neaktivnosti (dijete, student, domaćica, lice sa prihodima od imovine, penzioner i drugi razlozi zbog kojih lice nije aktivno); zanimanju; djelatnosti u kojoj je lice zaposleno, odnosno bilo zaposleno; angažmanu lica; državi i mjestu u kojoj je lice zaposleno; funkcionalnoj sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti; mjestu uobičajenog boravka, prethodnom mjestu uobičajenog boravka i datumu (godina i mjesec) dolaska u sadašnje mjesto boravka, invaliditetu i vrsti invalidnosti (senzorna, motorička, psiho-socijalna).
“Ukoliko građanin ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti upisuje se odgovor “Ne želi da se izjasni””, piše u Zakonu o popisu.
Popisiće se i osobe koje se nalaze u zatvoru.
Precizira je i način popisivanja predstavnika države Crne Gore na radu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore, međunarodnim organizacijama, članova domaćinstava koja sa njima borave u drugoj državi, kao i popis stanova koje koriste strana diplomatska i konzularna predstavništva u Crnoj Gori, a koji nijesu u vlasništvu stranih država.
Kako se popisuju odsutni članovi domaćinstva i djeca?
“Podatke o odsutnim članovima domaćinstva daje punoljetni član domaćinstva kome su podaci o odsutnim članovima najviše poznati. Za djecu mlađu od 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. Ako popisivač u vrijeme popisa ne zatekne u domaćinstvu lice obuhvaćeno popisom, popisivač će ostaviti pisano obavještenje da je to lice dužno da se javi na kontakt telefon iz obavještenja, radi dogovora oko ponovnog dolaska popisivača”, navodi se u Zakonu.
Podaci prikupljeni u popisu koji se direktno ili indirektno mogu dovesti u vezu sa licem na koje se odnose, statistički su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.
Kaznene odredbe za popisivače, instruktore i kontrolore
Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 eura, kazniće se za prekršaj popisivač, instruktor, kontrolor i drugo lice koje vrši poslove u vezi s popisom, ako: blagovremeno i na propisan način ne vrši poslove u vezi sa popisom, ne vodi računa o tačnosti upisa podataka koje su dali davaoci podataka, odnosno tačnosti unosa i obrade podataka, ne čuva kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od popisanih lica, zloupotrijebi postupak popisivanja, na način što će u prisustvu lica obuhvaćenog popisom, snimati ili fotografisati tok intervjua ili popunjene popisne upitnike i obrasce ili ako snimak ili fotografiju javno objavi putem interneta ili medija.
Kaznene odredbe za građane
Osim kazne koja je navedena ukoliko građani odbijaju da se popišu zakon predviđa još neke slučajeve koji novčano mogu biti sankcionisani.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura kazniće se za prekršaj građanin ako: ne da podatke koji se od njega traže popisom i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor, zloupotrijebi postupak popisivanja i prisustvo popisivača na način što snima ili fotografiše tok intervjua ili popunjene popisne upitnike ili ako snimak ili fotografiju javno objavi putem interneta ili medija, ne da podatke o odsutnim članovima domaćinstva, kao roditelj, usvojitelj ili staratelj ne da podatke o djeci mlađoj od 15 godina, ne postupi shodno ostavljenom pisanom obavještenju kako je to propisano.
