Nikšić se sprema za titulu evropske prijestonice kulture. Ne i Nikšićani. Deponije niču na sve strane i iako su svi saglasni da se sa nekulturom teško izboriti, građani smatraju i da bi nadležne službe morale da budu ažurnije – kako u pogledu čišćenja smeća, tako i kažnjavanja nesavjesnih pojedinaca.
I dok su, nažalost, divlje deponije po obodu grada postale ružna svakodnevica Nikšića, sve više je deponija i u samom gradu. Jedna od njih je u Ulici Živka Nikolića, ulici koja je odavno ušla u rubriku – “obavezno zaobići”.
“Tačno je da je ulica nesređena, ali to ne znači da i po pitanju komunalnog otpada treba da je nesređeno stanje. Ne znamo kakva se vrsta otpada ovdje nalazi. Može se raditi o opasnom otpadu, o otpadu koji može izazvati zaraze ili infekcije i samim tim može biti u opasnosti ne samo ova mikrolokacija, nego i šire gradsko jezgro. Sada smo u dijelu godine kada je dosta hladno, ali ide ljeto i ovo može biti mnogo opasnije po pitanju vizuelnog izgleda, mirisa, ali i onoga što nećemo vidjeti – širenja bakterija. Ovo je jedna od lokacija u užem dijelu grada, ali ima ih još koje su slične”, kazao je predsjednik Društva mladih ekologa Nikšić, Miodrag Karadžić .
“Vijesti” su obišle pet-šest lokacija u samom centru grada koje su “ukrašene” smećem, a ima ih još. Ovoga puta izostao je obilazak prigradskih naselja koja takođe muku muče sa smećem.
“Dosta je povezano sa kulturom življenja, ali i sa Komunalnim preduzećem koje obavlja poslove uklanjanja i odvoza otpada. Svjesni smo da komunalna služba ne raspolaže sa svom potrebnom tehnikom, ali smatramo da i sa manjim kapacitetima, stanje u Nikšiću može da bude bolje”, istakao je Karadžić.
Branko Pejović , iz nikšićkog Komunalnog preduzeća, kazao je da njihova služba svakodnevno u dvije smjene obilazi grad – “od kontejnera do kontejnera, od divlje deponije do divlje deponije”.
“Upoznati smo sa tim slučajevima, ali Komunalno preduzeće po statutu i zakonu samo vrši održavanje i čišćenje na predlog Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj. Mi se svakog ponedjeljka sastajemo i tražimo sa službom gdje su te divlje deponije. Sekretarijat nam je dao u našem programskom djelovanju 20 divljih deponija koje čistimo svakog ponedjeljka i utorka, i tu je još dodatnih desetak koje očistimo u utorak i srijedu”, kazao je Pejović.
Istakao je da i njihova služba “primjećuje te divlje deponije”, da o njima obavijesti nadležni opštinski Sekretarijat i da tek nakon dobijanja naloga iste očiste u roku od dan-dva.
“Nikada nijesmo dobili nalog za čišćenje Ulice Živka Nikolića, a znam i zašto – ta deponija se nalazi na privatnom zemljištu i mislim da ti odnosi tamo nijesu riješeni, tako da ni Sekretarijat za komunalne poslove nije mogao da izda nalog da se to očisti”, kazao je Pejović.
Nije čest slučaj da kontejneri budu prazni, ali da prostor oko njih bude zatrpan smećem, kao što je to slučaj na lokaciji koja se nalazi preko puta gradskog parka.
“Imamo raspored čišćenja kontejnera kad dolazi naš kamion ili podizač. U međuvremenu, građani dođu i ostave smeće pored kontejnera i onda naša druga ekipa ide i čisti oko kontejnera i smeće ubacujemo u kontejnere”, ističe Pejović.
Prema njegovim riječima, čišćenje divljih deponija završe za tri dana, jer nemaju dovoljno mašina da bi čistili i ostalim danima kada moraju isprazniti kontejnere i prostor oko njih.
Da li su nakon što ih je posjetila ekipa “Vijesti” dobili nalog od Sekretarijata, ili su odlučili da čiste “na svoju ruku”, ne znamo, ali obavijestili su nas da su očistili sve deponije koje smo im prijavili, čak i neke neprijavljene (u šta smo se i sami uvjerili), osim deponije u Ulici Živka Nikolića za koju i dalje čekaju nalog.
“Potrebno je da se donesu planovi upravljanja otpadom, da se poštuje zakonska regulativa, a onda i kaznena politika. Ne možemo više govoriti o jačanju svijesti, već o kaznama. Treba da se uveže kompletan sistem – inspekcijske službe i sistem koji se bavi tretiranjem otpada, kako bismo dobili bolje stanje na terenu. Mi smo utopljeni u ovo što vidimo, ali postoje standardi na osnovu kojih svakodnevno može da se radi da bi se dobilo bolje stanje. Nikšić evropska prijestonica kulture zvuči kao dobra ideja, međutim 2030. godina, za koju se Nikšić kandidovao, izgleda i blizu i daleko. Veoma blizu za rješavanje ovakvih problema. Neki gradovi u okruženju, poput Ljubljane, su imali slične probleme, pa su napravili konkretne pomake i mnogo toga uradili po pitanju ekološke kulture, pa je Ljubljana proglašena zelenim gradom. Ne znači da to ne može biti i Nikšić”, zaključio je Karadžić.
Pitanje je koliko su Nikšićani, ali i nadležne službe, daleko od standarda i zelenog grada.
