Inače, analiza se odnosi samo na državni, a ne i na lokalni nivo, rečeno je „Danu“ iz te nevladine organizacije.
– Kada se uzme zvanični podatak Ministarstva javne uprave da je u martu ove godine u državnim organima, organima uprave, javnim ustanovama, fondovima i drugim subjektima koji se finansiraju iz budžeta prikazan 47.721 uposleni, proizilazi da su početkom ove godine, zajedno sa javnim državnim preduzećima, najmanje 61.332 uposlena na centralnom nivou – kažu iz ASP-a.
U prikazivanju broja zaposlenih na centralnom nivou, Ministarstvo javne uprave naglašava da ne prikazuje odvojenu evidenciju o zaposlenima u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, dok u isto vrijeme ASP nije u saznanju da li registar državnih organa i institucija obuhvata baš sva privredna društva u većinskom državnom vlasništvu, tj. da li je potpun.
Kako objašnjavaju, ovaj registar sadrži listu od 52 javna preduzeća, ali lista uključuje i kćerke kompanije pojedinih privrednih društava (dok je analiza ASP-a zasnovana na konsolidovanim izvještajima majki kompanija), ali i neka privredna društva čiji su osnivači lokalne samouprave.
Analiza ukazuje da je, u odnosu na kraj 2022. godine, u 38 javnih preduzeća došlo do uvećanja broja uposlenih za 1.019 radnika, odnosno na kraju 2022. prikazana su 12.592 prosječno zaposlena u finansijskim iskazima analiziranih kompanija, za razliku od 13.611 uposlenih krajem prošle godine.
Grupa Elektroprivrede Crne Gore (sa kćerkama kompanijama) prikazuje na kraju prošle godine 4.680 uposlenih, za razliku od 2022, kada je prikazivala 4.210 prosječno uposlenih, što je uvećanje za 470 radnika. U isto vrijeme, Pošta Crne Gore na kraju prošle godine prikazuje 1.244 zaposlena, dok je na kraju 2022. ta brojka bila 1.103, što je uvećanje za 141 radnika.
Aerodromi Crne Gore na kraju 2022. godine prikazuju 885 uposlenih, a na kraju prošle godine 998 radnika, što je više za 113 uposlenih. Željeznička infrastruktura je na kraju 2022. imala 779 uposlenih, a krajem protekle godine 814, što znači da je brojka veća za 35 zaposlenih.
Podgoričke „Plantaže“ prikazuju rast uposlenih sa 627 sa kraja 2022. na 634 uposlena na kraju prošle godine (uvećanje za sedam uposlenih). Luka Bar bilježi rast broja uposlenih u anliziranom periodu za 26 zaposlenih (na kraju 2022. godine prikazuje 426 uposlenih, a na kraju 2024. godine 452 radnika). Kompanija Tu Montenegro je na kraju 2022. imala 123 uposlena, a na kraju prošle godine 167 (uvećanje za 44 radnika).
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje je u međuvremenu počelo da gazduje trajektom Kamenari–Lepetane, na kraju 2022. prikazuje 60 uposlenih, a na kraju prošle godine 200 radnika, što je više za 140, a Javno preduzeće za nacionalne parkove je na kraju 2022. imalo prosječno 307 uposlenih, a krajem prošle godine 346, pa je broj veći za 39 radnika.
U analiziranom periodu, firma Monteput, koja upravlja auto-putevima, bilježi rast za 79 zaposlenih, odnosno na kraju 2022. prikazuje 230 prosječno zaposlenih, a na kraju prošle godine ima 309 uposlenih.
Renomirani Institut „Simo Milošević“, koji mjesecima prolazi kroz ozbiljnu poslovnu krizu, u analiziranom periodu ima manji broj uposlenih za 160, odnosno na kraju 2022. godine kompanija je prikazivala 642 zaposlena, dok su na kraju prošle godine imali 482 zaposlena.
I u Javnom servisu Radio-televizije Crne Gore broj uposlenih je znatan, ali ovo javno preduzeće u analiziranom periodu bilježi manju brojku uposlenih za šest radnika (na kraju 2022. bilo je 746 zaposlenih, a na kraju prošle godine 740).
Stvarni broj uposlenih na nivou centralne administracije i državnih javnih preduzeća teško je utvrditi zbog brojnih takozvanih prikrivenih zapošljavanja, tj. angažmana kroz ugovore o djelu, o povremenim i privremenim poslovima, kroz konsultantska angažovanja ili posredstvom agencija za zapošljavanje, što nijesu rijetki slučajevi.
U praksi je posebno izražen problem zapošljavanja posredstvom ugovora o djelu, što zakon ne dozvoljava, ali se to često događa i na godišnjem nivou se izdvajaju milionski iznosi za te svrhe.
ASP je nedavno predložila Ministarstvu pravde da se u okviru javne rasprave za izmjene Krivičnog zakonika razmotri mogućnost da se zapošljavanja na ovaj način definišu u zoni krivične odgovornosti, tj. kao krivično djelo, smatrajući da je u praksi dostignuta kritična tačka.
Ipak, uprkos činjenici da je kompletna crnogorska javnost upoznata sa razmjerama ovog problema, radna grupa Ministarstva pravde je u startu odbacila ovaj predlog, pod šturim obrazloženjem da „ne postoji analiza koja bi opravdala uvođenje ovog krivičnog djela“.
