U nedjelju otvaranje parka kod Pivskog jezera i postavljanje kamena-temeljca za sportsku halu. Najveći problemi pražnjenje sela, putna infrastruktura prema BiH i neispunjene obaveze Elektroprivrede
Za Dan opštine otvorićemo park u neposrednoj blizini Pivskog jezera koji se odlično uklopio u postojeću ambijentalnu cjelinu. Urađeno je ozelenjavanje prostora, postavljen mobilijar, i dok krene trava to će biti jedna zelena oaza. Otvorićemo i gradsku teretanu i simbolično postaviti kamen temeljac za gradnju sportske hale, Urađen je i dio koji se odnosi na preduzetnički centar pa će prodavci, koji trenutno prodaju u nazovi trafikama, na putu prema restoranu “Sočica”, dobiti lijep poslovni prostor, bez nadoknade , kazao je, u razgovoru za “Vijesti”, predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić povodom 4. avgusta, Dana opštine.
Prema riječima Delića, od prošlog do ovog avgusta asfaltirano je 20 kilometara putnih pravaca, urađena popravka i nasipanje nekategorisanih puteva, završen je vodovod za selo Borkovići, slijedi kaptaža i za mjesec-dva voda će stići do svakog potrošača ne samo u Borkoviće, već i u sela Dubljevići i Bezuje. Završen je i projekat za vodovod Goransko i čekaju da Uprava za kapitalne projekte raspiše tender za izbor izvođača radova.
“U fazi realizacije je projekat uređenja ulice od uključenja na kružnu saobraćajnicu do hangara, to malo ide sporijom dinamikom, ali nadamo se da će se i to završiti. Prošle godine smo najavili da ćemo da formiramo biznis zonu. Sad ćemo na Skupštini da proglasimo biznis zonu, u pitanju je prostor pilane u selu Donja Brezna, i nadam se da ćemo nakon Dana opštine raspisati javni poziv za zainteresovane preduzetnike koji na tom prostoru žele da obavljaju djelatnost. Nekoliko preduzetnika se interesovalo za taj prostor i nadam se da će to da sprovedu u djelo”, kazao je Delić.
Zadovoljan je kako turizam sve više napreduje i broj gostiju se iz dana u dan povećava, a sve je i veći broj mještana koji su u turizmu vidjeli šansu da zarade. Za ozbiljnu turističku priču nedostaje im hotel pa se nada da će vlasnici hotela “Piva”, koji su objekat kupili prije nekoliko godina, krenuti u realizaciju rekonstrukcije objekta.
“Imamo i da ponudimo dva placa za izgradnju stambenih objekata, ali od Vlade još nijesmo dobili saglasnost. Velika potražnja je za stambenim objektima, ponuda je mala, a cijene stanova rastu”.
Kako koja Vlada dolazi, tako svaka priča o oživljavanju sela, a lokalna uprava Plužina se trudi da postojeće stanje na selima u Pivi unaprijedi i da zadrži stanovništvo.
“Korigovali smo subvencije tako da sada poljoprivrednik za kravu dobija 100 eura, a za ovcu i košnicu po 20 eura. Kada se tome dodaju državne premije, poljoprivrednici imaju sigurnost godišnjih prihoda od samog držanja stoke. Ove godine smo pomogli da 55 domaćina sa seoskih područja adaptira objekte za potrebe poljoprivrede, a oko 70 do 80 korisnika da nabave rezervoar za vodu. Radimo sve sa ciljem da olakšamo život ljudima na selu i da im pomognemo, tako da preko pola miliona eura direktnih subvencija ide poljoprivrednicima”.
Problem sa kojim ne mogu da se izbore, ne samo oni nego sve opštine na sjeveru, je odliv stanovništva i tu je potrebno sistemsko djelovanje države.
“Više razloga je što se broj stanovnika smanjuje. Ekonomska nerazvijenost u prethodnom periodu je tome doprinijela, ali ključni problem je mali broj sklopljenih brakova i mali natalitet. Ljudi koji ostaju na selu su pretežno u srednjim i starijim godinama, a ako hoćemo da vratimo nekog mladog na selo, ne možemo da nađemo način kako da ga motivišemo. Evo, pomenuo sam subvencije koje i mi i država dajemo, ali to nije dovoljno da nekog motivišemo da se vrati. Da li postoji rješenje za to – vjerovatno postoji, ali zahtijeva sistemski pristup. Država mora da podvuče crtu i da krene sa novim mjerama podrške i motivacije kako bi nekog ko ima npr. 30 godina zainteresovali da živi na selu i bude svoj gazda. Ako se to ne desi, sva mala mjesta na sjeveru osuđena su da iz godinu u godinu po jedno selo zaključavaju”.
Prema njegovim riječima, džabe put, voda, struja, Internet, subvencije, kad narod bježi sa sela. Zato država mora, dok je na vrijeme, da počne da vuče prave poteze, inače “izgubismo” sela.
“Mađarska je možda primjer šta i kako treba raditi. Oni su preduzeli mjere da povećaju natalitet. I Crna Gora, ali i region, moraju da preduzmu mjere po tom pitanju, jer ćemo doći u situaciju da ćemo svi živjeti u gradu, a sela će nam biti prazna. Onda se postavlja pitanje šta ćemo jesti, kakvu ćemo hranu konzumirati, jer je u selima priroda još čista i očuvana, proizvodi se zdrava hrana”.
Pored loše demografije, najveći problem, prema riječima Delića, je putna infrastruktura prema Bosni i Hercegovini.
“U najavi je izgradnje mosta na Šćepan Polju i njegovom gradnjom će se stanje dosta promijeniti, ali onda ćemo vjerovatno opet čekati da se sredi put od Plužina do Šćepan Polja i od Šćepan polja do Foče. Urađen je put od Vidrovana do Jasenovog polja, slijedi nastavak radova do Zaborja, pa da budemo optimisti da će se i ovo srediti. Istina, sporo to ide, prolaze godine, ali šta ćemo – bolje ikad nego nikad”, kazao je Delić.
Htio bi, kakao kaže, da bude optimista i da će Elektroprivreda, nakon 49 godina, konačno ispuniti obaveze koje ima prema opštini Plužine na račun Pivskog jezera.
“Blizu smo dogovora da aneksiramo postojeći ugovor u dijelu koji se tiče rokova, a ti će se rokovi odnositi i na raspisivanje tenderskih procedura. Nadam se da će to ovih dana da bude formalizovano. Dobili smo garanciju izvršenog direktora i saglasnost Odbora direktora da će, nakon potpisivanja ugovora, biti raspisani svi spremni tenderi za realizaciju. To je saobraćajnica, faza 2, nabavka drobiličnog postrojenja i raspisivanje projektne dokumentacije za kolektor. Optimista sam da će to biti završeno do septembra–oktobra i da će sledeće godine početi realizacije. Piva je mnogo dala Elektroprivredi, a da bi se Elektroprivreda dalje razvijala mora biti partner sa nama, jer ovaj prostor ima kapacitet i potencijal za proizvodnju električne energije. Ako neće da budu partneri s lokalnom upravom, onda ne znam kako se mogu razvijati i unapređivati i predstavljati se kao društveno odgovorna firma. Vidjećemo, valjda ćemo uspjeti da sve ovo izguramo”, kazao je Delić.
