Ishod spora, koji je pokrenuo Fond za zaštitu depozita (FZD) protiv Crnogorske komercijalne banke (CKB) tražeći odštetu zbog isplate ukupno 100.000 eura lažnim deponentima Atlas banke u filijalama u Baru i Herceg Novom, trebalo bi da bude poznat za mjesec.
Sutkinja Privrednog suda Itana Folić je odbila zahtjev CKB da se sprovede dodatno IT vještačenje tražeći da se pribavi izvorni kod i sve radne verzije aplikacije koja je korišćena prilikom razmjene podataka o deponentnima Atlas banke, ocjenjujući da bi to vodilo odugovlačenju postupka i zaključila glavnu raspravu.
Ovim vještačenjem je trebalo da bude utvrđeno koje podatke o deponentnima je FZD dostavio CKB i koje mjere je preduzeo da ne bi došlo do ovakvih situacija.
Iz CKB su tvrdili da su od podataka imali samo ime i prezime, kao i visinu iznosa koji se mora isplatiti, dok iz FZD da je bio naveden i datum rođenja deponenata.
Tvrde da su nakon prvog slučaja neovlašćenog podizanja, obavijestili banku da prilikom isplate kontrolišu i taj podatak te smatraju da je izostala obična pažnja koja se očekuje od službenika banke kada je riječ o identifikaciji.
Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj FZD je u skladu sa Zakonom o zaštiti depozita obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50.000 eura preko četiri banke – Hipotekarne, NLB, Societe Generale i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj filijali CKB, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj. Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija se u međuvremenu dogodila i u Hipotekarnoj banci, koja je ranije sa FZD potpisala vansudsko poravnanje.
Grafološkim vještačenjem Mile Kontić, nije moglo biti utvrđeno da li su službenici CKB postupali sa potrebnom pažnjom kada su isplatili po 50.000 eura dvojici, kako se ispostavilo, lažnih deponenata Altas banke, jer Kontić nije imala informaciju o njihovoj eventualnoj edukaciji o karakteristikama zaštite identifikacionih dokumenata. Ona je potvrdila da pasoši na ime Slađan Savić iz Srbije i Lovro Gasparac iz Hrvatske sa kojim je podignut novac nijesu autentični.
U tužbi FZD ukazuju da službenicima banke nije bilo potrebno stručno znanje da bi provjerili sve strane pasoša te da su nakon prvog slučaja u Baru upozorili sve banke na obavezu upoređivanja brojeva, ali se nedugo nakon toga isto desilo i u Herceg Novom.
Naknadnom provjerom je utvrđeno da perforirani broj pasoša nije isti na drugoj strani polikarbonatnog lista i na viza stranama. Zbog ponavljanja ove situacije, kako su ukazali u tužbi, postoji pojačana odgovornost banke imajući u vidu da je bila obaviještena o propustima u barskoj filijali uz napomenu o posebnoj pažnji prilikom identifikacije klijenata.
Iz CKB su, kako tvrde, postupali sa propisanim nivoom pažnje i uvidom u pasoš i podatke koje su dobili od FZD utvrdili da je riječ o licima koja imaju pravo na novac. Ukazuju da se pažnja bankarskog službenika reguliše Zakonom o platnom prometu koji zahtijeva nivo uobičajene pažnje, tvrdeći da su u oba slučaja službenici tako i postupali, savjesno i sa propisanom pažnjom. Problematizovali su kakvom bazom podataka FZD raspolaže postavljajući pitanje da li su preduzeli sve mjere kako se ovakve situacije ne bi dešavale.
