Raspoloživa kvota za ovu aukciju iznosi 250 MW za tehnologiju solarnih elektrana sa snagom od 400 kW Na tenderu, otvorenom do 10. novembra, mogu učestvovati i strani investitori
Crna Gora je raspisala prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija (novčane nadoknade) za gradnju solarnih elektrana, čime otvara novo poglavlje u energetskoj tranziciji – prelazak na tržišno nadmetanje u razvoju obnovljivih izvora. Aukcijom se privatnim investitorima nudi prilika da, uz podršku države, izgrade nove solarne kapacitete širom zemlje, uz uslov da ponude najnižu cijenu po proizvedenom megavat-satu struje.
Tender za prvu aukciju otvoren je do 10. novembra ove godine, a obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane snage od najmanje 400 kilovata, koje mogu biti izgrađene bilo gdje na teritoriji Crne Gore. Investitori se nadmeću tako što nude cijenu po kojoj su spremni da prodaju električnu energiju, pri čemu najviša dozvoljena cijena iznosi 65 eura po megavat-satu, dok će prednost imati oni koji ponude nižu. Država sa izabranim ponuđačima zaključuje ugovor o tržišnoj premiji na 12 godina, tokom kojih im garantuje isplatu razlike između njihove ponuđene cijene i tržišne cijene, ali samo ako je tržišna cijena niža. Ako tržišna cijena poraste iznad ugovorene, investitori će razliku vraćati državi, što ovaj model čini finansijski održivijim i bezbjednijim za budžet.
Iako je mehanizam tržišne premije osmišljen tako da smanji teret po budžet i potrošače, Ministarstvo energetike za sada nema preciznu procjenu koliko bi država mogla isplatiti subvencija, niti koliki bi mogli biti eventualni prihodi od proizvođača tokom trajanja ugovora. Razlog je taj što će visina podrške zavisiti od konkretnih cijena koje budu ponuđene na aukciji i kretanja tržišnih cijena struje u narednim godinama, dok se proizvodnja iz podržanih projekata očekuje tek od 2028. godine.
“Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije nijesu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima jer se projekti očekuju na mreži između 2028. i 2030. godine”, kazao je “Vijestima” ministar energetike Admir Šahmanović .
Istovremeno, iz Ministarstva poručuju da bi država i građani u konačnom mogli ostvariti i direktnu finansijsku korist od ovog modela, jer se u periodima kada tržišna cijena električne energije bude viša od one ponuđene na aukciji, razlika vraća u budžet.
“Tokom energetske krize 2022. godine, Francuska je kroz ovaj model prikupila više od osam milijardi eura od proizvođača obnovljive energije”, kazao je Šahmanović.
U Ministarstvu energetike su kazali da je cilj prve aukcije za dodjelu tržišnih premija za solarne elektrane da se obezbijedi transparentan, konkurentan i ekonomski efikasan mehanizam podrške za ulaganja u obnovljive izvore energije.
“Ovaj model omogućava da tržište odredi najnižu moguću cijenu podrške, čime se štiti javni interes i minimizira fiskalni rizik. Aukcija se organizuje sada jer su ispunjeni svi preduslovi – regulatorni okvir je uspostavljen, postoji značajno interesovanje investitora, a energetska strategija i ciljevi u okviru EU obaveza zahtijevaju integraciju novih OIE kapaciteta. Ukupni kapacitet predviđen ovom rundom aukcije iznosi 250 MW, za tehnologiju solarnih elektrana”, kazao je Šahmanović.
“Vijesti” su pitale da li se može dati procjena koliko bi država mogla ukupno isplatiti iz budžeta za podršku ovim projektima tokom trajanja ugovora.
“Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predviđa se da će se sistem podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora finansirati tradicionalnim naknadama za krajnje potrošače te energije i iz državnog budžeta. Ministarstvo energetike u saradnji sa Ministarstvom finansija u narednom periodu namjerava da usaglasi i pripremi podzakonski akt kojim će bliže biti uređen način naplate i finansiranja troškova sistema podsticaja. Tržišna premija je dvosmjerna tržišna premija (tzv. CfD – Contract for Difference – ugovor o razlici), što znači da u obračunskim intervalima u kojima je cijena električne energije na referentnom tržištu veća od cijene koju je proizvođač ponudio u postupku aukcije, razliku između te dvije cijene proizvođač plaća nazad državi. Na taj način država je obezbijedila i značajne uštede tokom perioda podsticaja koji traje 12 godina, te mehanizam kojim će tako prikupljeni novac od proizvođača koristiti za finansiranje sistema podsticaja i rasterećivanje neophodnih sredstava koje bi trebalo obezbijediti budžetom ili naknadom od krajnjih potrošača”, kazao je Šahmanović.
On je naveo primjer Francuske koja je tokom energetske krize 2022. prikupila više od osam milijardi eura od proizvođača OIE (kao povrat po CfD mehanizmu), koji je praksa i u drugim evropskim državama da država ima koristi i da se sredstva vraćaju u budžet.
Proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana snage 250 MW, podržanih kroz ovu aukciju, mogla bi da zamijeni, kaže Šahmanović, približno 437.000 tona emisija CO2 godišnje i ostvari uštede u troškovima proizvodnje između 10,9 miliona eura (u 2030. godini) i 13 miliona eura godišnje (u 2039. godini), u poređenju sa istom količinom energije dobijene iz lignita. On kaže da ovo pokazuje da je sistem podsticaja koristan za državu i da bi rezultirao ukupnim uštedama za krajnje potrošače.
“Ovaj sistem podsticaja finansiraće se kombinacijom sredstava iz budžeta i naknada prikupljenih od krajnjih potrošača, pri čemu će sva sredstva koja država prikupi od povlašćenih proizvođača biti usmjerena na finansiranje sistema podsticaja i umanjenje troškova. Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije za tržišnu premiju nisu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima u ovom trenutku iz razloga što se projekti koji će ući u kvotu prve runde aukcije očekuju u pogonu i na mreži između 2028. i 2030. godine što su zakonski rokovi za njihovu izgradnju i priključenje”, kazao je Šahmanović.
U ministarstvu pojašnjavaju da godišnja proizvodnja 250 MW solarnih elektrana zavisi od faktora iskorišćenja koji kod solarnih elektrana u Crnoj Gori iznosi otprilike 18-20 odsto, u zavisnosti od lokacije, nagiba i efikasnosti opreme.
“Sa 20% iskorišćenosti elektrane, 250 MW kapaciteta solarnih elektrana u procjeni proizvode oko 440,000 MWh električne energije. Međutim, tačni kapacitet elektrana koje će upasti u dostupnu kvotu od 250 MW za ovu rundu aukcije, a samim tim i ukupna godišnja proizvodnja iz tih elektrana, biće veća i znaće se nakon rangiranja ponuda i dodjele kvote najbolje rangiranim projektima”, rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima novi kapaciteti, koji će biti obezbijeđeni kroz ovu aukciju, značajno će nadomjestiti potrebne količine električne energije koje su do sada morale biti obezbijeđene iz uvoza. Svi projekti kojima će nakon sprovedenog postupka aukcije biti dodijeljeno pravo na podsticaje biće izgrađeni i priključeni na elektroenergetsku mrežu u skladu sa svim uslovima i zahtjevima nadležnih operatora mreže, što je i preduslov koji projekti moraju ispuniti radi kvalifikacije za učestvovanje na aukciji.
“Nova proizvodnja može značajno doprinijeti smanjenju uvoza, naročito u ljetnjem periodu kada je solarna proizvodnja najveća, a potrošnja visoka zbog turizma i hlađenja. Povećanje domaće proizvodnje jača energetsku bezbjednost i otpornost na tržišne šokove. Takođe, uz pravovremena ulaganja u mrežu i fleksibilne resurse (npr. baterije, hidroelektrane, upravljanje potrošnjom), projekti mogu doprinijeti i stabilnosti mreže”, kazao je Šahmanović.
Infrastruktura neophodna za priključenje novih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora uređena je ugovorima između investitora i operatora mreže, pri čemu konkretno mnogi projekti, navodi ministar, koji su trenutno u fazi razvoja i koji su potencijalni učesnici aukcije, već imaju zaključene ugovore o izgradnji infrastrukture za priključenje i priključenju i napreduju u realizaciji ovih ugovora i radova.
“Prema važećim pravilima, investitor snosi troškove priključenja do najbliže tačke mreže. Operatori sistema (CGES i CEDIS) snose troškove eventualnog jačanja mreže koje je sistemski opravdano, a koji se finansiraju iz njihovih razvojnih planova i regulisanih prihoda. Procjena ukupnih ulaganja u mrežnu infrastrukturu zavisi od lokacija koje investitori odaberu, ali se očekuje da će regulator (REGAGEN), u saradnji sa operatorima, pratiti planove i uvrstiti potrebne investicije u srednjoročne razvojne dokumente”, kazao je Šahmanović.
“Vijesti” nijesu uspjele da dođu do komentara na temu u vezi s prvom aukcijom za dodjelu tržišnih premija od privatnih investitora koji su u ovom poslu već prisutni na crnogorskom tržištu.
Menadžerka Udruženja “Obnovljivi izvori energije Srbije” Danijela Isailović za “Vijesti” je kazala da su u Srbiji do sada održana dva kruga aukcija.
U prvom krugu investitori su se takmičili za kvotu od 400 MW za vetroelektrane i 50 MW za solar, dok je u drugom krugu takmičenje bilo za 300 MW vjetra i 150 MW solara.
“Prvi krug je pokazao izuzetno visoku konkurenciju među investitorima u sektoru energije vjetra, dok kvota za solar, iako mala nije bila ispunjena, što je ukazalo na nedostatak ozbiljnih investitora u sektoru solarne energije. Drugi krug je donio veliku konkurentnost u obje kategorije i niske otkupne cijene. Naši članovi su veoma zadovoljni aukcijama koje su organizovane i ostvarenim premijama. Ugovori o otkupu električne energije koji su na 15 godina potpisali sa Elektroprivredom Srbije čine projekte bankabilnim i pogodnim za dobijanje kredita. Očekivala sam veću efikasnost u realizaciji projekata i bržu izgradnju”, kazala je Isailović.
Prema njenim riječima, za sada je samo jedna vjetroelektrana (VE Pupin) pobjednik aukcija kompletno izgrađena i puštena u rad, Crni Vrh i Čibuk se grade, dok ima projekata pobjednika prvih i drugih aukcija koji nisu ni počeli izgradnju.
“Ima indicija da će strani investitori koji su prisutni u Srbiji i učestvovali su na aukcijama, to isto učiniti u Crnoj Gori imajući u vidu da razvijaju velike solarne elektrane. Naši članovi su prisutni i kao konsultanti, izvođači radova, stručni nadzor i distributeri opreme i sigurno će biti zainteresovani za učešće u realizaciji projekata. U Crnoj Gori se primenjuje aukcijski model, kreiran uz podršku EBRD-a, kao i u Srbiji. Regulativu su pripremali konsultanti EBRD-a po sličnom modelu trudeći se da uvedu princip transparentnosti i dugoročne sigurnosti. Verujem da bolji model od aukcijskog za velike investicije ne postoji trenutno ni u Srbiji, ni u Crnoj Gori, te da će svi investitori sa spremnim projektima ući u trku”, istakla je Isailović.
U tom smislu očekuje da se pojave i strani investitori koji već dugo posluju u Srbiji.
“Vjerujem da će konkurencija rezultirati niskim ponudama i vrlo niskom otkupnom cijenom što će značiti jeftinu zelenu energiju za građane Crne Gore”, ocijenila je Isailović.
“Vijesti” su pitale Ministarstvo energetike zašto je odlučeno da aukcija bude raspisana bez unaprijed definisanih lokacija, već da investitori sami predlažu zemljište za izgradnju solarnih elektrana.
Ministar je pojasnio da su za prvu aukciju predložili raspisivanje kvote za neodređene lokacije jer postoji značajan broj projekata koji investitori, prisutni u Crnoj Gori, razvijaju na privatnom zemljištu i koji već ispunjavaju uslove za kvalifikaciju u aukciji.
“Na taj način, raspoloživu kvotu može popuniti više od jednog projekta i može se obezbijediti značajno veći kapacitet OIE proizvodnje. Model lokacijski neutralne aukcije takođe omogućava veću konkurenciju, jer investitori biraju optimalne lokacije u skladu s raspoloživim zemljištem, insolacijom i mogućnošću priključenja”, kazao je Šahmanović.
On je naveo da se time izbjegava dodjeljivanje podsticaja samo jednom projektu i obaveza da država vodi kompleksne i dugotrajne postupke identifikacije i prenosa zemljišta.
“Ovaj pristup je preferirana praksa i već je primijenjen u više zemalja regiona i EU s dobrim rezultatima”, istakao je Šahmanović.
