Svaki peti građanin Crne Gore živi u siromaštvu. Prema zvaničnim podacima, stopa siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,3 odsto, 20,1 u 2024, a danas je na nivou od 20 procenata. Statistički, broj siromašnih se smanjuje, ali i dalje postoje porodice bez sigurnog obroka, djeca koja u školu odlaze gladna i stariji koji biraju između hrane i lijekova.
Najugroženije su jednoroditeljske porodice – u siromaštvu živi njih čak 34 odsto. Slijede nezaposleni – gotovo 40 procenata njih je ispod granice siromaštva, a nakon njih i porodice sa troje i više djece.
„Da smo zemlja socijalne pravde kako Ustav piše, da smo odgovorni kako tvrdi Vlada, da smo posvećeni kako nam se govori u medijima od strane funkcionera, da je životni standard najvažniji, da se samo to gleda, da su druge stvari manje bitne, to bi danas bilo drugačije“, kazala je Marina Medojević iz Fondacije Banka hrane.
Iz Fondacije Banka hrane podsjećaju da materijalno obezbjeđenje za porodice sa pet i više članova iznosi svega 180 eura, dok minimalna potrošačka korpa, prema podacima Unije slobodnih sindikata, dostiže 2.000 eura. Ističu i da nijedna od dosadašnjih regulativa nije na adekvatan način obuhvatila socijalno ugrožene građane
„Socijalne pomoći porasle, recimo, od 20-30 eura. Znate, šta to znači u današnje vrijeme? To je, dakle, bukvalno preživljavanje“, ističe Medojević.
I tako, dok oni kojima je frižider prazan, a novčanik još prazniji čekaju da se država sjeti da bi trebalo da im pomogne — narodne kuhinje ostaju njihovo jedino utočište.
„Potrebitih ima dosta, od kojih bih najviše odvojio roditelje sa bolesnom djecom. Mi imamo oko 320 korisnika, 320-325. Sad smo napravili malo rotacije, imali smo par porodica koji su duže vreme, koji su se snašli u međuvremenu i onda su druge porodice na njihova mesta postali naši korisnici“, kazao je Koordinator Čovjekoljublja MCP, Miško Radonjić.
„Broj korisnika Narodne kuhinje se nije povećao u posljednjem periodu. Trenutni broj korisnika je 627. Uglavnom su u pitanju isti korisnici. Smanjenje broja korisnika Narodne kuhinje u odnosu na prethodne godine, može biti jedan od pokazatelja smanjenja siromaštva“, rekli su iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada.
Radonjić kaže da niko ne može znati šta život nosi — svako može doći u situaciju da mu zatreba pomoć, i zato ne treba ćutati, već je potražiti. Zbog toga poručuje:
„Jedan divni naš korisnik povremeno kazao da je želucu potrebno veoma malo. Hleb i voda. A oči su te koje su gladne. Na nama ljudima je da primijetimo brata svoga u nevolji njegovoj, jer nećemo se spasiti ako se spasimo sami, nego ako se spase oni oko nas“, kaže Radonjić.
Posljednje istraživanje Monstata pokazuje da se u riziku od siromaštva nalazi svaki pojedinac koji ima manje od 331 euro mjesečno, kao i svaka četvoročlana porodica koja nema 695 eura.
