Crnogorske vlasti imaju jedan službeni avion. Kada on nije dostupan, za potrebe crnogorskih zvaničnika angažuju se privatni avioni.
A koliko to košta crnogorske poreske obveznike?
Više od pola miliona eura koštala su putovanja privatnim avionima Mila Đukanovića u posljednjih godinu i po predsjedničkog mandata.
Prema podacima Radija Slobodna Evropa (RSE) iz zvaničnih izvora, putovanja su koštala od 4.500 do nepune 43.000 evra.
I njegov nasljednik, predsjednik Jakov Milatović, išao je privatnim avionom 4. septembra za Hrvatsku.
On se tog dana sastao sa najvišim državnim zvaničnicima u Zagrebu, a potom avionom do ostrva Brioni, gdje je prisustvovao svečanoj večeri koju je, u njegovu čast, priredio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Za potrebe putovanja po Hrvatskoj angažovan je avion srpske kompanije čiji je suvlasnik Željko Mitrović, vlasnik Televizije Pink.
Iz kabineta predsjednika nisu odgovorili RSE koliko je puta, od preuzimanja dužnosti 20. maja, koristio usluge privatnih aviona i koliko su koštala ta putovanja.
Milatovićev kabinet je saopštio da je privatni avion angažovan za put u Zagreb, jer je državni bio na remontu.
Ko koristi državni avion?
A avion crnogorskih vlasti „Lear jet 45“, registarskih oznaka 4O-MNE, za službene potrebe mogu da koriste predsjednici države, vlade i parlamenta.
Kako su iz Vlade za RSE pojasnili, ukoliko više njih u istom periodu zatraže njegovo korištenje, dugogodišnja praksa je da se prednost daje na osnovu datuma prispijeća molbe kao i daljine destinacije.
„Praksa je da se za bližu destinaciju iznajmljuje avion drugog operatera“, kazali su iz Vlade.
Iz Vlade i Skupštine nisu odgovarali koliko su iznosili troškovi privatnih aviona za premijera Dritana Abazovića i predsjednicu Danijelu Đurović.
Putovanja uglavnom pod tuđom zastavom
Dokumentacija dobijena po Zakonu o slobodnom pristup informacijama iz institucije predsjednika Crne Gore pokazuju da su od januara 2022. do kraja juna ove godine iz državnog budžeta plaćena 23 leta.
Ovaj period obuhvata 17 mjeseci Đukanovićevog mandata, i manje od dva mjeseca Milatovićevog.
Za sva putovanja u tom periodu angažovane su bile tri kompanije – crnogorska „Adriatic airways“ za dva, hrvatska „Delić air“ za sedam a slovenački „Air adriatic“ za 14 letova. Pojedini letovi uključivali su i presjedanja.
Crnogorskoj kompaniji je isplaćeno 18.500 evra, hrvatskoj 132.500 a slovenačkoj 377.550 evra.
U jednom slučaju iz budžeta su plaćeni i penali zbog ugovorenog, a nerealizovanog Đukanovićevog leta za Istanbul u visini od skoro 5.000 evra.
Od redovne linije, do privatnih aviona
Od pobjede na predsjedničkim izborima aprila 2023. godine, Milatović je više puta boravio u Briselu, sjedištu Evropske unije i NATO-a.
Na jednom od putovanja za belgijsku prijestonicu išao je redovnom, komercijalnom linijom, čime se na društvenoj mreži Iks pohvalio fotografijom sa presjedanja na bečkom aerodromu.
Prije tog leta, početkom juna je privatnim avionom išao na inauguraciju turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Ankaru. To putovanje, prema podacima RSE, koštalo je 14.000 evra.
Sa tog putovanja nije postavljao fotografije iz aviona.
A bivši predsjednik je privatnim avionima više puta, takođe, boravio u belgijskoj prijestonici, ali i u Njemačkoj.
Za većinu destinacija na koje je putovao, a koje se navode u dokumentaciji u koju je RSE imao uvid, na sajtu predsjednika postoje zvanična saopštenja o susretima sa stranim zvaničnicima.
Međutim, za četiri njegova prošlogodišnja putovanja nema informacija.
Ne zna se zašto je bio u Beču, italijanskom Grosetu, francuskom Dižonu i dva puta u Ženevi. Ova putovanja bila su od marta do septembra prošle godine.
Đukanović se u Ženevu prvi put zadržao manje od sata, dok za drugo putovanje u ovaj švajcarski grad, analizom međunarodnih avio servisa, nema dostupnih detalja.
Iz kancelarije bivšeg predsjednika nisu odgovorili na pitanja RSE o ovim putovanjima, uključujući i pitanje zbog čega često putuje u Ženevu.
Sporna Đukanovićeva putovanja u Ženevu
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je za RSE da je važno utvrditi da li se letovi koriste u službene ili privatne.
„U slučaju Đukanovića vidimo da postoje neki letovi koji ne mogu da se objasne bilo kakvim službenim putovanjem, što pokazuje njegov odnos prema javnom interesu, građanima i njihovom budžetu“, ističe Ćalović Marković.
Ćalović Marković kaže da su putovanja u Ženevu „vrlo zanimljiva i indikativna“.
„Upravo je u Ženevi bila registrovana kancelarija koja je upravljala skrivenim trastovima Đukanovića, što smo objavili kroz aferu Pandora papiri“, ocjenjuje.
MANS je na jesen 2021. objavilo da su Đukanović i njegov sin 2012. sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz pet država i teritorija, uključujući i Švajcarsku.
„Vidi se da postoji određeno privatno interesovanje Đukanovića baš za to mjesto, jer je Švajcarska, kad je u pitanju čuvanje novca, izuzetno atraktivna destinacija“, navodi čelnica MANS-a.
Novogodišnja putovanja do Pariza
Putovanja Đukanovića službenim avionom u Pariz bila su predmet ispitivanja MANS-a u februaru 2020. godine.
Zbog sumnje da je državni avion koristio za privatne potrebe, MANS je prijavio Đukanovića Agenciji za sprečavanje korupcije i Specijalnom državnom tužilaštvu.
Kako je tada objavio MANS, avion je uoči Nove godine, 29. decembra 2019. letio do Pariza iz koga se odmah vratio, da bi 9. januara ponovo išao za francusku prijestonicu iz koje se vratio sjutradan.
Iz Agencije su utvrdili da Đukanović nije prekršio Zakon, jer je u Parizu bio radi sastanaka „sa odgovarajućim stepenom tajnosti“ zbog čega javnost nije obaviještena.
Đukanović je potvrdio da je iz Pariza putovao za SAD, gdje je boravio za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika.
„Vidjeli smo da je Đukanović putovao uoči Nove godine na račun građana. A da je suštinski to putovanje bilo privatne prirode“, navodi Ćalović Marković.
I Specijalno tužilaštvo je odbacilo prijavu MANS-a, iz koga se nadaju da će nakon promjena u tužilaštvu ovi predmeti biti ponovo razmatrani.
U martu 2022. je za glavnog specijalnog tužioca izabran Vladimir Novović, nakon što je sa te pozicije penzionisan Milivoje Katnić, koga su opozicija i kredibilne nevladine organizacije godinama optuživale za bliskost sa Đukanovićevom partijom.
