Presuda da je konkurs za direktora bio nezakonit pravosnažna je i izvršna od prošle sedmice, ali je tek juče kasno popodne dobila epilog. Prema ranijem zakonu, direktora je biralo Ministarstvo, dok je po važećem za to nadležan Upravni odbor
Vladimir Stanišić više nije direktor Policijske akademije.
On je to sinoć kasno potvrdio “Vijestima”, pojasnivši da ga je Upravni odbor obavijestio o izvršnoj i pravosnažnoj presudi Višeg suda, prema kojoj je konkurs na kojem je izabran poništen kao nezakonit. Presuda je pravosnažna i izvršna od 17. aprila.
“…Obaviješten sam od predsjednika Upravnog odbora da im je dostavljena izvršna presuda kojom je poništeno rješenje o izboru direktora Policijske akademije. U vezi sa tim, obavještavam Vas da nisam više direktor Policijske akademije. O daljim koracima odlučuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Upravni odbor”, saopštio je Stanišić sinoć, dopunjavajući time prethodno dat odgovor redakciji da nije upoznat sa sadržinom presude.
“…Na mandat za direktora JUVSŠ ‘Policijska akademija’ Danilovgrad, u trajanju od četiri godine, shodno odredbama tada važećeg Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, imenovalo me je resorno ministarstvo. Kako isto nije donosilo akt o razrješenju, mandat mi nije prestao”, piše u prvom odgovoru Stanišića.
MPNI nije odgovorilo “Vijestima” na pitanja u vezi sa poštovanjem pravosnažne presude Višeg suda, prema kojoj konkurs za direktora Policijske akademije nije bio zakonit.
Iz resora Anđele Jakšić Stojanović ranije su saopštili da će postupiti po presudi Višeg suda, ali nijesu precizirali kako.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju koji je važio do maja prošle godine, direktora Policijske akademije biralo je ministarstvo, dok je prema novim izmjenama za imenovanje nadležan UO.
Statutom Policijske akademije predviđeno je da UO ima sedam članova, a čine ga tri predstavnika organa uprave zaduženog za prosvjetu (Ministarstvo), tri predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik socijalnih partnera. Prema nezvaničnim informacijama, Prosvjetna inspekcija nedavno je donijela rješenje da socijalnog partnera u akademiji ne može predstavljati zaposleni u MUP-u, ali je uložena žalba na tu odluku.
Osnovni sud u Podgorici krajem prošle godine poništio je kao nezakonitu odluku tadašnjeg Ministarstva prosvjete, kojom je Stanišić imenovan za direktora Policijske akademije u Danilovgradu. U prvostepenoj presudi sud je ocijenio da konkurs za izbor direktora nije sproveden u skladu sa zakonom, a takvu odluku potvrdio je 5. aprila i Viši sud.
Iz MPNI su “Vijestima” odgovorili da će, nakon što im bude dostavljena pravosnažna i izvršna presuda, “preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi ispoštovali odluke pravosudnih organa”.
Tužbu zbog izbora Stanišića na čelo PA podnijeli su zaposleni u Policijskoj akademiji Svetomir Knežević , Žarko Mrdović i Damir Zejnilović .
Stanišić je za direktora Policijske akademije izabran 13. januara 2023. godine, na mandat od četiri godine.
Viši sud navodi da je “nezakoniti konkurs mogao biti poništen, što organ tužene nije učinio”.
“Kod takvog stanja stvari relevantna je i konstatacija, na kojoj je takođe zasnovana prvostepena presuda, da su usljed nepravilnosti potencijalni kandidati dovedeni u zabludu u pogledu dokumentacije koju je trebalo dostaviti. Proceduralni propusti jesu bili takvog značaja da je nezakonitošću zahvaćena i sporna Odluka o izboru kandidata, koju je mogla pobiti svaka zainteresovana osoba, potencijalni kandidat, pa i tužioci, bez obzira na to da li su oni u konkretnom, i pored raznovrsnosti objavljivanih uslova, netačnih i tačnih bili u prilici da podnesu potpunu dokumentaciju”, navodi se u presudi Višeg suda.
Piše i da je prvostepeni sud neupitno tačno konstatovao da je postupano protivno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, kojim je propisano da je kandidat za direktora dužan da, uz prijavu na konkurs, priloži i program rada ustanove.
Osnovni sud u Danilovgradu prošle sedmice utvrdio je da je Policijska akademija nezakonito otpustila zaposlenu Jelenu Tomić , a presudom je ustanova obavezana da je vrati na rad u roku od osam dana od pravosnažnosti.
Prvostepenom presudom, utvrđeno je da bolovanje radi njege djeteta nije mogao da bude opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Tomić, rukovoditeljka odjeljenja za međunarodnu saradnju i njen kolega Damir Zejnilović otkaze su dobili u maju prošle godine zbog navodne zloupotrebe bolovanja jer nijesu u roku od tri dana dostavili potvrdu izabranog doktora.
Osnovni sud u presudi navodi da je zaposleni dužan dostaviti potvrdu doktora medicine u roku od tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad poslodavcu, dok je doktor dužan da izda potvrdu na dan otvaranja bolovanja.
“Ukoliko doktor ne izda potvrdu na dan otvaranja privremene spriječenosti, kao što je slučaj sa tužiljom kojoj na dan otvaranja bolovanja nije izdata takva potvrda, onda zaposleni, odnosno tužilja ne može snositi krivicu i posljedice neizdavanja potvrde i zbog toga joj ne može prestati radni odnos. Tužilja je tuženoj dostavila predmetne potvrde u roku od tri dana od dana izdavanja, a ista je suštinski u tom periodu jedino i bila u mogućnosti da dostavi takve potvrde jer joj iste nisu bile izdate na dan otvaranja privremene spriječenosti za rad”, piše u presudi.
Tomić je “Vijestima” kazala da je “i laiku bilo jasno od samog početka postupka da će presuda biti ovakva”.
“Strašno je što će ovaj nemali iznos platiti građani Crne Gore, poreski obveznici, a ne osoba koja nam je svjesno nanijela štetu… Strašno je što je ta ista osoba nezakonito izabrana, što je ustanovio Viši sud u Podgorici”, ocijenila je Tomić.
Ukoliko Viši sud potvrdi prvostepenu presudu, Policijska akademija moraće da isplati Tomić 9.357 eura na ime izgubljene zarade, plus zateznu kamatu od 31. januara ove godine pa do konačne isplate, kao i 1.461 euro za sudske troškove.
Prvostepenu presudu po tužbi za nezakonit otkaz uskoro očekuje i Zejnilović.
