Dug za utrošenu električnu energiju u zgradama u Ulici španskih boraca bb, u podgoričkom naselju Konik, Elektroprivreda (EPCG) je naplatila od Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS), ali neki među njima i dalje žive bez struje.
“Neki i po godinu dana”, kaže predsjednik Udruženja Roma i Egipćana sa Kosova Ganija Pajazitaj .
Iz Centra za građanske slobode (CEGAS) rekli su da “nije sporno plaćanje duga, već odnos prema toj populaciji”.
“Dugovi se, između ostalog, ne bi ni gomilali da su stanovnici kampa redovno dobijali račune za struju, i da ih je EPCG prepoznala kao zakupoprimce i vlasnike brojila, u cilju potpisivanja ugovora za plaćanje svojih dugova. Romi i Egipćani u ovom slučaju su potpuno marginalizovani”, kazala je “Vijestima” Marija Popović Kalezić , izvršna direktorica CEGAS-a.
Stanove u Ulici španskih boraca u naselju Konik, njih 219, sagradili su MRSS i Glavni grad Podgorica.
Stanovi su rješenjem resora rada i socijalnog staranja, kojeg je tada vodio Kemal Purišić , dati na korišćenje raseljenima sa Kosova.
Ugovore o zakupu, oni su potpisivali sa Glavnim gradom, odnosno Agencijom za stanovanje d.o.o. Podgorica, i tako je i danas. Prema ugovoru, stanovi su vlasništvo Glavnog grada, ali se električna brojila vode na MRSS.
O tome da su stanovi prešli u vlasništvo Glavnog grada, Elektroprivreda nije ni obaviještena, kažu iz te kompanije.
“A što je bila obaveza Ministarstva, kao pravnog lica sa kojim EPCG ima zaključene ugovore o snabdijevanju”, naveli su u odgovoru koji su dostavili CEGAS-u, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
To pitanje problematizovano je nakon što su 2022, u Elektroprivredi uvidjeli da se za 80 odsto od 219 stanova ne plaćaju računi za struju.
“Početkom 2022, a imajući u vidu da se radi o socijalno ugroženim kategorijama, EPCG je organizovala sastanak sa svim navedenim institucijama, gdje je ukazano na propuste novih i starih vlasnika, uz pružanje vrlo korektnog roka, u okviru kojeg bi naznačene institucije, u koordinaciji sa krajnjim korisnicima, izvršile plaćanja. To je bilo potrebno radi izvršenja promjene imena na novog vlasnika Glavni grad, a onda i, privremeno, na krajnje korisnike. Svi su se saglasili i preuzeli svoje obaveze”, kazali su iz Elektroprivrede.
Dodaju i da za više od 18 mjeseci ni Ministarstvo, ni Glavni grad nisu uradili “ama baš ništa”, da nije podnijet nijedan zahtjev za promjenu imena.
“A dug se kod većine korisnika samo uvećavao. Nije podnijet nijedan zahtjev za promjenu imena ni kod onih kupaca od pomenutih 219, koji redovno izmiruju svoje obaveze, i koji su to mogli da urade u bilo kom trenutku. Javnim oglasom od 1. 8. 2022, kojim su obuhvaćeni korisnici kojima se opomena ne može predati, obuhvaćeno je preko 100 navedenih kupaca”, rekli su iz EPCG.
Dvadesetak dana kasnije, 23. avgusta, ti su korisnici isključeni sa mreže, a raspon njihovog duga za struju kretao se od 200 do 2.900 eura.
Iz EPCG su pojasnili i da ta kompanija ima ugovorni odnos sa MRSS i da kao kupca u stanovima u Ulici španskih boraca bb prepoznaje samo Ministarstvo.
“Svaki pojedinačni kupac kod kojeg je kao vlasnik evidentiran MRSS, a kojem je prekinuto snabdijevanje električnom energijom, mora izmiriti svoj dug u cjelosti, nakon čega Glavni grad mora podnijeti pojedinačne zahtjeve za promjenu imena korisnika. Nakon toga, a na zahtjev zakupaca stanova, mogu biti privremeno evidentirani kao kupci…”, rekli su iz te kompanije i dodali da će odmah nakon uplate duga i priključne takse, svi ti stanovi biti priključeni.
Marija Popović Kalezić iz CEGAS-a problematizuje to da se isključenje događalo u vrijeme epidemije koronavirusa.
“U doba korone dozvolili smo getoizaciju i isključenje sa napajanja električnom energijom Roma i Egipćana u kampu Konik, gdje je za neke to možda imalo i najtragičnije posljedice. MRSS, kao i Glavni grad, ih nisu lišili pravno administrativnih barijera, gdje se u trenutku prenosa vlasništva nad stanovima u kojima borave, nisu uspjela prenijeti brojila sa Ministarstva na Glavni grad, jer kako je rečeno – dugovi su i tada postojali, a i oni korisnici stanova koji nisu imali dug, nisu bili u pravnoj mogućnosti da iniciraju prenos. Pored asistenata koje su imali korisnici stanova, Romi i Egipćani, dozvoljeno je gomilanje dugova i nerazjašnjene situacije”, kazala je ona.
Dodala je i da plaćanje duga nije sporno, već odnos prema toj populaciji. Ona je kazala da se dugovi ne bi ni mogli nagomilati da su stanovnici kampa redovno dobijali račune za struju, i da ih je Elektroprivreda prepoznala kao vlasnike brojila, kako bi oni mogli sami da potpišu ugovore i plate dugove.
“Romi i Egipćani u ovom slučaju, ne samo da nisu pozitivno diskriminasani, već su potpuno marginalizovani. Ovaj problem se rješava od 2021, tako što jedni smatraju da je stari vlasnik trebao inicirati promjenu vlasništva nad brojilima, dok drugi tvrde obratno, a za sve to vrijeme oni koji uredno izmiruju obaveze nisu mogli ostvariti svoje zakonsko pravo”, rekla je Popović Kalezić.
Iz Glavnog grada, odnosno Agencije za stanovanje, uz navedenu hronologiju događaja, “Vijestima” su kazali da su u vrijeme kada su održavani prvi sastanci predstavnika EPCG, MRSS, Sekretarijata za socijalnog staranje i Agencije, njima prisustvovali i zastupnici samih korisnika.
Ganija Pajazitaj rekao je “Vijestima” da njih niko nije zvao, čak ni kada je sam tražio da bude na tim sastancima.
Iz Glavnog grada rekli su i da vlasništvo nad brojilima i objektima, “nije ni na koji način moglo uticati na obim prava korisnika stambenih jedinica u kontekstu Zakona o energetici”.
“U cijelom ovom periodu korisnici su bili u mogućnosti da ostvaruju, kako pravo na subvencije, tako i pravo da im se, uprkos dugovanjima, ne prekida isporuka električne energije od oktobra do kraja aprila”, rekli su “Vijestima”.
U odgovoru koji su dostavili 15. februara, naveli su i da je na taj dan, od ukupno 219 stambenih jedinica datih na korišćenje, sa elektromreže zbog dugovanja isključeno 25, a da su se za njih pet stekli uslovi za ponovno priključenje na mrežu.
“Uslovi za ponovno priključenje velikog broja korisnika stekli (su se) iz razloga što je EPCG sprovela postupak prinudne naplate nad dužnikom, u ovom slučaju MRSS, i naplatila svoja potraživanja”, kazali su iz Glavnog grada.
Dodali su i da su se za dio brojila stekli uslovi da budu prevedeni na Glavni grad, “iz razloga što su u ovom trenutku oslobođena od dugovanja”.
“Vijesti” u vezi sa situacijom u stanovima u Ulici španskih boraca pitanja uputile i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
“Upoznati (smo) sa navedenom situacijom. U saznanju smo da je MRSS povodom ovog slučaja već pokrenulo sastanak u petak 9. februara 2024. sa Glavnim gradom Podgorica i CEDIS-om na kome je detaljno razmotren navedeni problem i traženo konkretno rješenje”, naveli su u odgovoru.
Iz MRSS nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Marija Popović Kalezić kazala je da resori koje sada vode Naida Nišić i Fatmir Gjeka , moraju pokazati senzibilitet kao pozitivnoj diskriminaciji, kada su ovi građani u pitanju.
“Da bi u konačnome postigli rezulate i u Temeljnim pravima, ključnim za Poglavlje 23…”, rekla je ona.
Ukazala je na jedan od principa Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period 2021-2025, koji se odnosi na participaciju i uključenost svih zainteresovanih strana u procesu sprovođenja predmetne javne politike.
“Pri čemu je poseban akcenat na učešću predstavnika romskog i egipćanskog civilnog društva. Analogno tome, pitamo se ko je od predstavnika ove populacije, koja je u problemu, prisustvovao sastancima Elektroprivrede, MRSS i Glavnog grada”, poručila je Popović Kalezić.
