Srbija je od Savjeta bezbjednosti UN ponovo zatražila da donese odluku da haški osuđenici kaznu izdržavaju u zemlji čiji su državljani, a pod nadzorom Mehanizma, ili drugog tijela koje Savjet ovlasti.To je potvrdio pomoćnik ministra pravde Srbije Branislav Stojanović, i posebno naglasio ozbiljno zdravstveno stanje generala Ratka Mladića, koji, kako je istakao, očigledno ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu.
Stojanović je u Savjetu bezbjednosti UN ukazao i na odbijanje Mehanizma da generala Mladića privremeno pusti na slobodu radi liječenja iz humanih razloga.Zato Srbija traži i dala je sve potrebne garancije za njegovo rano puštanje na slobodu – istakao je Stojanović.
On je izrazio uvjerenje da je blagovremen završetak rada Mehanizma neophodan, ne samo za institucionalni integritet, već i za kredibilitet međunarodne pravde, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.
Sva arhiva u Beograd
Osvrćući se na pitanje buduće lokacije haškog arhiva, Stojanović je naveo da dokumentacija ne obuhvata samo presude, naloge i odluke, već i ogromnu količinu dokumentacije koja nikada nije prihvaćena kao dokaz.
Njihovo smještanje u Beogradu, glavnom gradu bivše Jugoslavije, predstavljalo bi prirodno i praktično rješenje, osiguravajući da istraživači i javnost imaju pristup sveobuhvatnim zapisima na jednom mjestu – naveo je Stojanović, i izrazio spremnost Srbije da obezbijedi odgovarajuće objekte, bezbjednosne aranžmane i uslove rada, uključujući privilegije i imunitete za osoblje UN koje je uključeno u ovaj posao.
– Trenutno samo 15 osoba koje je osudio Haški sud ostaje u pritvoru u osam zemalja – rekao je Stojanović.
On je ukazao da, uprkos značajnim resursima kojima Mehanizam raspolaže, osuđenici nemaju adekvatan pristup pravnoj pomoći ili sredstvima neophodnim za pripremu sve složenijih zahtjeva za prevremeni ili uslovni otpust.– U praksi se od njih očekuje da se oslone na besplatne profesionalne pravne usluge kako bi ostvarili zagarantovana prava – naveo je Stojanović.
Obrazlažući zahtjev upućen Savjetu bezbjednosti UN, Stojanović je rekao da bi svaka procjena ovog pitanja morala da uzme u obzir i to da je prošlo više od 30 godina od završetka oružanih sukoba u BiH i Hrvatskoj, i 26 godina od završetka sukoba na teritoriji Srbije, kao i da su osuđenici sada u poodmakloj životnoj dobi i pate od ozbiljnih, a u nekim slučajevima i neizlječivih bolesti.
Darko: Čekamo odgovor
Darko Mladić potvrdio je juče za „Novosti“ da je Mehanizmu u Hagu upućen novi zahtjev za privremeno puštanje generala Mladića.– Još nijesmo dobili odgovor – kaže Darko.
Takav zahtjev, a zbog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja generala, podnošen je više puta, ali je iz Haga uvijek odbijan. Tako je bilo i sa prethodnim, podnetim 5. novembra i „ekspresno“ odbijenim 11. novembra.
– U praksi, Mehanizam je uslovni otpust odobravao tek u veoma kasnoj fazi, kada je životni vijek osuđenih izuzetno ograničen – rekao je Stojanović. – Najnoviji primjer za to je slučaj generala Nebojše Pavkovića, koji je preminuo za samo 21 dan nakon uslovnog puštanja na slobodu.
Takav pristup, ukazao je Stojanović, odstupa od višedecenijske prakse dosljednog postupanja sa slično situiranim zatvorenicima, te pokreće legitimnu zabrinutost da li nova, restriktivna politika služi drugim svrhama, uključujući i efektivno produženje postojanja Mehanizma.
Kada je riječ o aktivnosti Kancelarije tužioca, Stojanović je ocijenio da njegov izvještaj opisuje glavni fokus kao „razmišljanje i planiranje budućnosti Mehanizma u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti 2740“, iako, kako je podsjetio, krivično gonjenje zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji više ne spada u njegov mandat.
On je rekao da u slučaju radikala „Radeta i Jojić“ Srbija još jednom ponavlja svoju spremnost da preuzme nadležnost nad krivičnim gonjenjem i poziva Mehanizam da preispita svoju odluku da ne ustupi slučaj nadležnim sudskim organima Srbije.
