Predstavnice Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Crnogorskog društva ekologa (CDE) Skupštini su predale Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore.
To su simbolično uradili zbog nezadovoljstva izazvanog Sporazumom između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore, koji se odnosi na saradnju u turizmu i razvoj nekretnina.
Koalicija nevladinih organizacija i aktivista „Velika plaža ili velika laža“ pozvala je juče građane da se okupe ispred zgrade parlamenta, „u znak otpora“ tom dokumentu.
Video: Mirko Kotlaš
Poslanici bi danas, po drugi put, trebalo da se izjašnjavaju o tom Sporazumu, nakon što je nakon prošlog usvajanja predsjednik države Jakov Milatović dokument vratio na ponovno odlučivanje.
Jovana Božović iz CZIP-a je naglasila da su se pred Skupštinom okupili da bi zamislili bolju i pravedniju budućnost.
„Kao što smo sačuvali Sinjajevinu, Solanu, tako ćemo sačuvati i svaku drugu lokaciju, kakav god bio ishod glasanja danas“, kazala je ona.
Ona je dodala da premijer Milojko Spajić i investitor iz UAE Mohamed Alabar očekuju da im građani vjeruju na riječ, iako ta riječ nigdje nije zapisana. Božović je kazala da njihova očekivanja potiču od struke i onih koji bi bili direktno pogođeni ovom investicijom.
Poslanicima je poručila da glasaju po savjesti a ne prema naredbi, a pročitala je i dio Deklaracije o zaštiti prostora Crne Gore koju je, kako kaže, uradila Inženjerska komora.
„Danas slogan w ild beauty stoji samo na koricama strategija i izvještaja, ali zaboravljaju da je djelovanje nužno da bi se ljepota prostora sačuvala. Gubimo ono što slogan promoviše“, navela je ona i dodala da Crnoj Gori nije potrebna „velja gradnja“, bazeni na Velikoj plaži niti zabavni park na arheološkim nalazištima.
Istakla je da su je neophodne institucije, povratak ideji kulturnog planiranja i prostora.
Okupljeni su iznijeli i neke od zahtjeva, a među njima i poštovanje principa održivog razvoja, izradu prostornih i urbanističkih planova koji se ne rade po ideji investitora, osiguranje institucionalne nezavisnosti pri prostornom planiranju, uključenje univerziteta, NVO i drugih stručnjaka pri donošenju odluka i demokratizaciju odlučivanja o prostornom razvoju.
„Danas je naš odgovornost prema prostoru važnija nego ikad“, kazala je Božović.
Andrijana Mićunović iz CDE je kazala da su se okupili da pošalju jasnu poruku, da resursi Crne Gore nisu na prodaju.
Naglasila je da svaki ugovor i projekat treba biti planiran za građane, a ne za investitore.
„Ovaj nivo netransparentnosti nikada nije i neće proći u Crnoj Gori, oni koji glasaju treba da znaju da odlučuju da li Crna Gora poštuje svoju djecu i budućnost. Onima koji danas budu glasali, poručujem, ne voli se tako i ne razvija Crna Gora… Nastavljamo borbu za slobodne plaže, rijeke i građane“, navela je ona i dodala da neće pristati da se najvrjedniji resursi pretvore u interese pojedinaca.
Istakla je i da žele budućnost u kojoj će djeca moći da uživaju u Velikoj plaži i drugim resursima.
Novinar i pisac Mustafa Canka je kazao da su stari Paštrovići govorili da ko prodaje zemlju – prodaje slobodu, te da je Budva pravi primjer toga jer ih nasljednici nisu poslušali.
Vladajućoj većini je poručio da imaju bar malo dostojanstva i da svako preuzme odgovornost, ali da odgovornost znači odgovor, koji kako kaže – oni nemaju.
