Poslanici su završili pretres o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kroz koje će civilne žrtve rata biće uvedene u sistem boračke i invalidske zaštite, dok će članovi njihovih porodica koji su crnogorski državljani imati pravo na naknadu. Poslanici će se o ovom pitanju naknadno izjasniti.
Prema definiciji iz predloga izmjena zakona, civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice – djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života. Kroz ove izmjene će osnovica za obračun lične invalidnine biti povećana sa 307 na 850 eura.
Najpoznatije stradanje civilnih žrtava iz Crne Gore u ratovima 90-ih na području bivše Jugoslavije je zločin počinjen u Štrpcima 27. februara 1993. godine u kojem je ubijeno 20 civila.
Ove izmjene su dobile kritike dijela javnosti i NVO s obzirom da nije bilo javne rasprave o njima, dok Vlada nije dala obrazloženje zašto je to učinjeno. Na zakon se čekalo godinu dana, od kako su 29. decembra 2023, posle javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli raniji Predlog zakona, koji je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je naglasio da je danas 32 godine od zločina nad civilima u Štrpcima, da parlament mora voditi računa o svim greškama počinjenim u prošlosti i tako nastaviti da gradi budućnost.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić je naglasio da ovaj propis nije samo administrativna projekcija, već se u zakon uključuju žrtve rata i njihove porodice, kako bi ostvarili pravo iz sistema boračko-invalidske zaštite. Dodao je da se tako donosi jednakost i briga za one koji su stradali kao vojnici ili civili.
„Članovi porodica civilnih žrtava rada uključujući bračne drugove, djecu, roditelje, očuha, maćehu i usvojitelje, moći će ostvariti prava na porodičnu invalidninu, uvećanu porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obeštećenja pod jasno definisanim uslovima. Ovim zakonom ne ispravljamo nepravdu prošlosti već gradimo društvo budućnosti. Ovim izmjenama nisu obuhvaćeni samo novi korisnici već i postojeći, svakom korisniku boračko-invalidske zaštitebiće urađen preračun što znači da će im iznosi naknada biti uvećani“, pojasnio je on i dodao da će prava moći ostvariti i brat ili sestra civilne žrtve rata, pod uslovom da su nesposobni za rad i priređivanje.
Gutić je naglasio da zakon nije samo norma već obaveza.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica je kazao da će osim povećanja plata i standarda, trajanje 44. Vlade ostati upamćeno i zbog ispravljenih nepravdi. Dodao je da je veliki dio ljudi učestvovao u ratovima ali ne svojom voljom, jer su bili žrtve nerazumne politike i vremena.
„Ovim zakonom se prvi put uvodi institut civilne žrtve rata, koje sada mogu ostvariti porodičnu invalidninu… Osnovica za obračun prava se povećava sa 307 eura na 850 eura, što omogućava veće naknade za korisnike, invalidnine se povećavaju u svim kategorijama… Uklanja se niz diskriminatornih prepreka a djeca palih boraca mogu primati invalidninu do 27 godine života umjesto ranijih ograničenja“, naveo je Pižurica i naglasio da je predviđeno da država obezbijedi 785 hiljada eura za sprovođenje zakona, te da će taj poslanički klub dati podršku zakonu.
Naglasio je da ove situacije moraju biti upozorenja na ono što više nikada ne smije da se ponovi u Crnoj Gori.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je naveo da je zakon važan jer se otvaraju vrata pravde za ono što je Crna Gora pokušala da zataška, odnosno da su ubijeni oni koji nisu nosili oružje niti učestvovali u ratu. Istakao je da više nema okretanja glave od istine te da je nedavno osnovani Anketni odbor stvoren da bi se digao poklopac sa sličnih slučajeva.
„Ko su ljudi koji su podijelili narod? Ko je ubio Duška Jovanovića, ko je povukao obaračn, pisao prijeteća pisma i naredio ćutanje nakon pucanja. Ko je ubio Slavoljuba Šćekića, ko je donio presudu bez suđenja? Šta je nosio u sebi što nisu smjeli čuti ni zakon ni narod? Ko su ljudi koji su ubijali urednike, savjetnike, ministre, organizovali crne trojke, čiji su prsti bili na obaračima… Ko su ljudi koji su nam mijenjali kape, vjere i nacije? Koliko još suza treba da padne da bi razumjeli da je iz podjela gubio samo narod?“, pitao je on.
Iz poslaničkog kluba PES-a se čulo i da je ovaj zakon korak ka unapređenju prava svih korisnika, kao i da će se Crna Gora izjednačiti sa drugim zemljama u ovom sektoru. Poslanica Branka Marković je istakla da i dalje ostaje pitanje razlika u tretmanu, između onih za čije stradanje je odgovorna Crna Gora i onih čija je odgovornost na drugoj strani u sukobu.
„Iako i dalje prepoznaje samo državljane Crne Gore kao korisnike ovih prava, uprkos inicijativama za njegovo širenje – njegov značaj je neupitan. Sada je pred nama zadatak da pratimo primjenu kako bi svi dobili podršku. Naša dužnost je da unapređujemo propise i ne smijemo zaboraviti žrtve“, istakla je Marković.
Poslanik Bošnjačke strane Amer Smailović je naglasio da su porodice i žrtve decenijama čekale i da ne smiju biti zanemarene. Naglasio je da se na ovaj način ispravlja dio grešaka iz prošlosti te da je riječ o monstruoznom zločinu koji nije dobio epilog.
„Ne znamo ko je naručio ta ubistva. Takođe je važno da se izmjenama uvećavaju iznosi za postojeće kategorije, nakon usvajanja zakona civilne žrtve rata će biti obeštećene jednokratnom pomoći države, što će donijeti Vlada. Šteta je što ove izmjene nisu donijete ranije“, naveo je on i dodao da je važno suočiti se sa prošlošću, kao i da su ove izmjene tračak nade i za ostale ratne zločine.
Smailović je naglasio da će podršku tim izmjenama dati Bošnjačka strana, dok su slično najavili i iz Albanskog foruma.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) i CIVIS-a su najavili podršku izmjenama zakona, dok je poslanik SNP-a Bogdan Božović kazao da će se porodicama omogućiti prava koja nisu ranije imali. Naglasio je da se patnja kroz koju su žrtve prošle cijeni te da vjeruje da je zakon korak u pravom smjeru.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je naveo da država mora da štiti sve građane, a posebno nedužne i civile, ali da je bilo propusta i ratnih zločina na njenoj teritoriji.
„Nema napretka bez sagledavanja istine i priznanja krivice i grešaka. Ne možemo ući u zajednicu razvijenih evropskih država sa balastom kakav su ratni zločini i nepravda prema civilnim žrtvama, žrtvama ratova i njihovim porodicama. Ovaj zakon je izraz spiranja te mrlje i iskaz dobre volje države da se suoči sa greškama“, naglasio je Ćorović.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je naglasio da se nada da će donijeti zakone i završiti mandat kako bi pomirili Crnu Goru – jer pomirenje nema alternativu.
Gutić je dodao da se Crna Gora miri sa svojom savješću te da će uvođenje instituta civilne žrtve rata omogućiti satisfakciju i zadovoljenje pravde nakon više desetina godina. Naglasio je da je ovaj zakon trebalo usvojiti prije 25 godina, da je sada kasno ali da se nepravda ispravlja.
„Ovaj zakon će ispraviti dio nepravde i nadam se da će sjutra biti usvojen“, naglasio je Gutić.
