U nacrtima strategije reforme pravosuđa i akcionog plana za njeno sprovođenje uopšte nije tretiran jedan od gorućih problema – ostvarenje rezultata u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala koji se vode pred Višim sudom u Podgorici.
To je u komentaru (primjedbe, predlozi i sugestije) na ta dva dokumenta, dostavljenom Ministarstvu pravde, ocijenio član Tužilačkog savjeta i advokat Siniša Gazivoda .
Nacrte strategije za period od 2024. do 2027. godine i akcionog plana od 2024. do 2025. izradilo je Ministarstvo pravde, a Vlada ih je objavila na svom sajtu krajem januara. U toku je javna rasprava o tim dokumentima.
Gazivoda kaže u komentaru da je, osim što je pitanje rezultata u predmetima visokog kriminala i korupcije vezano za više privremenih mjerila u pregovorima s EU, javno poznata činjenica da se pred Specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici godišnje presudom riješi izuzetno mali broj predmeta u odnosu na broj onih u radu.
“Ovaj problem dovoljno je važan da bi morao biti posebno izdvojen i tretiran”, dodao je.
Navodi da je smanjenje broja zaostalih predmeta tretirano u nacrtima samo kroz indikator procenta savladavanja priliva predmeta. Objašnjava da tako postavljen indikator samo pokazuje koliko se predmeta tokom godine riješi u odnosu na broj primljenih u godini. Međutim, ističe, nedostaje indikator koji bi mjerio učinak u rješavanju starih predmeta i zapravo pratio da li je aktivnost o dosljednoj primjeni i praćenju programa rješavanja starih predmeta učinkovita.
“… Vrijedi napomenuti da su ranije važeća Strategija reforme pravosuđa 2019-2022. i akcioni planovi za njenu implementaciju imali bolje definisane i mjerljive indikatore (smanjenje broja zaostalih predmeta, poštovanje prava na suđenje u razumnom roku). Prednjenavedeno naročito je važno kad imamo u vidu da se operativni cilj smanjenja broja zaostalih predmeta ne dostiže samo tako što će se u jednoj godini riješiti jednostavni predmet primljen te godine, nego tako što se riješi spor koji ima višegodišnje ili višedecenijsko trajanje”, piše u komentarima Gazivode.
Advokat dalje ocjenjuje da Nacrt akcionog plana ne sadrži bilo kakav indikator učinka, aktivnost ili rezultata u odnosu na pitanje poštovanja etičkih kodeksa od nosilaca pravosudnih funkcija. Čini se, kaže, opravdanim da bi, imajući u vidu značaj tog pitanja, dokumentom trebalo predvidjeti izradu sveobuhvatne analize o postojećim etičkim pravilima i njihovoj primjeni.
“Takođe, imajući u vidu da se u Nacrtu strategije govori o potrebama za kontinuiranom obukom u pogledu poštovanja odredbi etičkih kodeksa, onda bi se to pitanje moralo naći i u Nacrtu akcionog plana kroz mjerljivi indikator”.
Govoreći o operativnom cilju iz Nacrta strategije u vezi sa unapređenjem procesnog zakonodavstva, Gazivoda ukazuje da je u izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine poručeno da Crna Gora treba da usvoji izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Međutim, kaže da o unapređenju tog akta nema pomena ni u jednom od dva dokumenta.
Navodi da predviđene aktivnosti i indikatore u vezi sa ovim operativnim ciljem zapravo i nije moguće adekvatno komentarisati, ocijeniti, “a na ovako predviđen način neće biti moguće ni pratiti ostvarenje postavljenih indikatora”.
“Kao indikatori učinka navode se procenti izmjena građanskog, krivičnog i upravnog zakonodavstva, a aktivnosti su postavljene kao opšta mjesta promjene zakona bez obrazloženja šta će se i zbog čega mijenjati i čega će se to ispuniti 70 ili 80 odsto…”
Gazivoda ukazuje da nacrti uopšte ne tretiraju ni pitanje sigurnosti pravosudnih objekata, niti, kako kaže, stavljaju u izgled da će se konačno sprovesti formiranje posebnih službi za obezbjeđenje u sudstvu i tužilaštvu ili da će se konačno ova nadležnost i odgovornost dati Upravi policije.
“Jedino što ovi strateški dokumenti po pitanju sigurnosti pravosudnih objekata tretiraju za naredne četiri godine je povećanje broja pravosudnih objekata koji imaju sigurnosne skenere. Način na koji se to pitanje tretira je da će do isteka strategije, odnosno za naredne četiri godine, dva suda i dva tužilaštva dobiti po sigurnosni skener, i to je sve”, konstatuje advokat.
U Nacrtu strategije piše da su uočeni problemi u sistemu disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije – sudija i tužilaca, zbog čega je plan, kako se navodi, da se kroz izmjene seta pravosudnih zakona i podzakonskih akata stvori adekvatan normativni okvir disciplinske odgovornosti u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
Istaknuto je da je potrebno privesti kraju rad na setu zakona, ali i raditi na daljem razvoju ujednačavanja i objavljivanja sudske prakse.
U strateškom dokumentu planirana je rekonstrukcija šest zgrada sudova, a “ucrtana” je i obaveza pripremnih radova – definisanja lokacije, izrade tehničke dokumentacije novog kompleksa pravosudnih institucija u Podgorici. U Nacrtu nigdje ne piše, ali se taj dio vjerovatno odnosi na najavljeni “pravosudni kvart”, a za tu namjenu Vlada je krajem prošle godine predložila lokaciju na Zabjelu.
Nacrt strategije počiva na tri posebna strateška cilja – jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, unapređenje stručnosti i efikasnosti pravosuđa, te unapređenje dostupnosti pravde, transparentnosti i povjerenja u pravosuđe.
Gazivoda ocjenjuje da se iz Nacrta akcionog plana ne vidi hitnost za rješavanje pitanja preseljenja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u nekadašnju zgradu Vlade.
“Jer je završetak opremanja prostorija i nabavke IT i sigurnosne opreme za SDT relaksirano ostavljeno za četvrti kvartal 2025. godine”.
Ministar pravde Andrej Milović rekao je juče na radnom doručku s novinarima da je formirana radna grupa za preseljenje SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja u zgradu stare Vlade. Kazao je da je rok da se iz te zgrade isele institucije koje se sada tamo nalaze dva-tri mjeseca, te da se potom adaptira zgrada.
Gazivoda kaže da ubrzan rad na pripremi najvažnijeg strateškog dokumenta u oblasti pravosuđa treba pozdraviti, i to kako zbog činjenice što je važenje prethodnog isteklo još 2022. i da od tada nije donijet novi, tako i zbog toga što je ovaj dokument u najužoj vezi s EU integracijama.
Međutim, dodaje da Nacrt strategije ne pokazuje da postoji jasna vizija o tome kakvo pravosuđe treba da bude na kraju 2027, ali i da je zabrinjavajući nedostatak ambicije da se sprovede neophodan ozbiljan reformski zahvat.
“Zapravo, iz Nacrta se čita da pravosuđe neće biti značajno različito u odnosu na danas. Ovo djeluje kao politika kontinuiteta sa ranijim praksama u kojima su se sitne i spore izmjene predstavljale kao reforma”.
Gazivoda navodi da Nacrt strategije ne daje izgled da će ona biti ispunjena za četiri godine.
“Ne možemo se praviti da ne vidimo ozbiljnu poruku sadržanu u izvještaju Evropske komisije iz 2023. o dubokoj infiltraciji korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući i pravosuđe. Međutim, Nacrt strategije ovaj problem niti vidi, niti direktno tretira. Sveukupnost ponuđenih mjera u Nacrtu strategije ne pokazuje da će ovaj problem biti riješen, čak ni ako se dosljedno i posvećeno ispuni sve što je tim dokumentom planirano”.
