Resor Vladimira Jokovića ćuti, Uprava za šume odbacuje optužbe…
Iz SDT-a saopštili da je predmet u fazi izviđaja i da se prikupljaju podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke
Podaci o padu prihoda Uprave za šume sa 13,2 miliona eura u 2023. na 5,2 miliona u 2025. godini, te navodni gubitak zajma Svjetske banke u vrijednosti od 160 miliona dolara i grant Evropske komisije od 400.000 eura namijenjen za šumarski informacioni sistem, postali su predmet istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
O tome, ali i nizu drugih, kako tvrdi, nezakonitosti, o sistemu u kojem su struka i javni interes podređeni profiterskoj politici pojedinaca, odlučio je da progovori i doskorašnji prvi čovjek Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju i funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Vlado Šćepanović .
Šćepanović navodi da su vrh Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i menadžment Uprave za šume svjesno minirali uvođenje modernog informacionog sistema kako bi sakrili zloupotrebe.
On optužuje ministra Vladimira Jokovića da je ignorisao “stotine dokaza i prijava o organizovanom kriminalu u šumarstvu, koje mu je dostavio na ruke”, i poručuje da će kad-tad morati da odgovara što su dokazi o “pljački šuma” završili u fioci.
Iz Uprave za gazdovanje šumama su negirali optužbe, dok Jokovićev resor nije odgovorio na pitanja “Vijesti”.
Radi zaštite interesa postupka ne može se govoriti o dosad preduzetim i planiranim radnjama”, odgovorili su iz SDT-a na pitanje “Vijesti” da li provjeravaju navode o organizovanom kriminalu – švercu drvne građe i masovnom izvozu sirove daske za Albaniju i Kosovo, te da li je izuzeta sporna dokumentacija i otpremnice iz područne jedinice Berane
Načelnik Direkcije za šumarstvo mr Ranko Kankaraš nedavno je podnio krivičnu prijavu protiv državnog sekretara tog resora Krsta Rađenovića i zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i omogućavanja v. d. direktoru Uprave za šume Milošu Rajkoviću nanošenje višemilionske štete po budžet Crne Gore.
Iz SDT-a “Vijestima” su saopštili da je predmet u fazi izviđaja, i da se prikupljaju podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke.
Šćepanović je istakao da je spreman da pruži dokaze o tome kako se opstruira reforma u šumarstvu i kako je Crna Gora propustila zajam od Svjetske banke u iznosu od 160 miliona dolara, kao i na koji način se opstruira šumarski projekat sa Svjetskom bankom vrijednosti 18 miliona eura, vrše nepravilnosti oko projekata, kao i namjernim propustima čelnika Ministarstva.
“Reformu sektora šumarstva je pratila podrška Svjetske banke i njihova želja da doprinesu razvoju šumarstva i da budemo usklađeni s propisima Evropske unije. Međutim, državni sekretar Krsto Rađenović uspio je da zajedno sa v. d. direktorom Uprave za šume Milošem Rajkovićem razbije taj projekat, a zajedno sa menadžmentom Uprave za šume i opstruira početak tog projekta. Ukupno se radilo o zajmu Svjetske banke u iznosu od 160 miliona dolara, koji nije bio namijenjen samo šumarstvu, već i upravljanju otpadom i korišćenju energije iz obnovljivih izvora (tri ministarstva). Uspjeli su u tome da šumarstvo ne dobije sva potrebna sredstva, a ovaj sektor dovedu do ruba propasti. Direktni krivac za to je državni sekretar Krsto Rađenović koji je i otvoreno na sastancima govorio da ga ‘ne interesuje projekat sa Svjetskom bankom’”, kazao je on.
Dodaje da su zajedno sa menadžmentom Uprave za šume bojkotovali sastanke sa predstavnicima Svjetske banke, i da čak “nijesu htjeli da ih primaju na sastanke i pored brojnih molbi i poziva”.
On ističe da je na kraju menadžment Svjetske banke pristao da Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju bude isključen iz projekta, iako su znali da je “projekat nemoguće sprovesti” bez njih.
Podsjetio da je Evropska komisija povukla grant sredstva u iznosu od 400.000 eura namijenjena za šumarski informacioni sistem, uz “blagu konstataciju” da sektor šumarstva u Crnoj Gori još nije spreman za digitalizaciju, a da je pozadina – “nezakonito upravljanje šumama”.
“Suština priče je da menadžment Uprave za šume i njihovi pipci u Ministarstvu kojima rukovodi državni sekretar Krsto Rađenović ne žele informacioni sistem, jer bi podaci o gazdovanju šumama postali transparentni, pa bi sistem otkrio nezakonito upravljanje šumama i pljačku kojom rukovodi trenutni menadžment Uprave za šume”, tvrdi Šćepanović.
On navodi da je prihod budžeta države od korišćenja šuma već u 2024. godini pao na 6,2 miliona eura, a godinu kasnije na 5,2 miliona eura, pri “istom obimu korišćenja šuma”.
Koliko se, kako tvrdi Šćepanović, nezakonito radilo, govori i podatak da je Program gazdovanja šumama projektovan na 11 miliona eura, dok je ostvaren realan prihod od 5,2 miliona eura. On kaže da zbog toga niko u Direktoratu za šumarstvo nije želio da potpiše takav plan za naredni period, a da je državni sekretar Rađenović “namjerno radio tako da Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju degradira i svede na nivo obične pisarnice”.
Šćepanović je naglasio da razlika od 7 miliona eura u prihodima Uprave za gazdovanje šumama, koji su sa 13,2 miliona eura u 2023. godini pali na 5,2 miliona eura u 2025. predstavlja “direktnu pljačku šuma za prethodne tri godine”.
“Sve dokaze o tome sam dostavljao u kabinet ministra, ali je državni sekretar Krsto Rađenović uspijevao volšebno da zataška te činjenice i pošalje drugačiji izvještaj prema Vladi Crne Gore. Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju nije dobio izvještaj o radu Uprave za šume sve do kraja godine, već je isti završio kod sekretara Ministarstva, u kabinetu ministra. Jasno je da je Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju potpuno isključen kako bi menadžment Uprave za šume mogao bez kontrole da radi to što radi”.
Šćepanović je ocijenio da Zakon o šumama, koji je isključio koncesije, nije zaživio upravo iz razloga jer je menadžment Uprave za šume želio da se nastavi raspodjela šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju.
“Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju bio je nosilac izrade novog Zakona o šumama. Direktorat je ostao čvrst u stavu da se mora osnovati državno preduzeće za gazdovanje šumama i promet drveta uvesti u legalne tokove, što je razlog da budemo zaobiđeni prilikom predlaganja materijala prema Vladi”, tvrdi Šćepanović.
Naglašava da je ministar Joković zataškao dokaze o organizovanom kriminalu i prećutao masovnu zloupotrebu fiktivnih naloga, za šta mu je, kako tvrdi, na ruke predao 200 naloga i odgovara:
“Tačno je da sam ministra Jokovića direktno upoznao sa organizovanim kriminalom na terenu koji se sprovodi preko Uprave za šume i donio konkretne dokaze – naloge i otpremnice koji potvrđuju zloupotrebe, oštećenje drveća, nedostatak pokrića za balvane i fiktivnu klasifikaciju čamovine gdje se loša građa prikazuje sa 80 odsto iskorišćenosti, te 200 fiktivnih naloga o masovnim zloupotrebama u Beranama. Kao direktor Direktorata imao sam obavezu da izvještavam ministra o nezakonitostima koje su konstatovane kod Uprave za šume. Lično sam u kabinet ministra Jokovića donio otpremnice koje su nađene u jednoj pilani u Beranama, po kojima je tehničko drvo četinara dopremljeno za rezanje, a formalno je to Uprava za šume otpremala kao ogrjev. Ministar će morati kad-tad da odgovori za ove pojave, jer je svima jasno da se radi o pljački naših šuma”, ističe Šćepanović.
On navodi da, za razliku od ranije obavezne prakse, u posljednje tri godine Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju kojim je rukovodio nije dobijao podatke koliko je Uprava za šume tačno otpremila građe iz državnih i privatnih šuma po opštinama, iako im je to zakonska obaveza.
“Od prvog momenta kad sam postao direktor direktorata tražio sam dokumentaciju iz Uprave za šume i izvještaj o radu. Tražili smo kao direktorat i sprovođenje nadzora nad radom Uprave za šume. Smatram da je sve to opstruirao državni sekretar Krsto Rađenović, koji je kod ministra stalno negirao da postoji potreba za tim i štitio menadžment Uprave za šume. Zbog svega toga naše funkcionisanje je bilo vrlo otežano i nije bilo moguće isporučiti rezultate. Sada imate situaciju da se ne primjenjuju važeći zakoni u sektoru i da za to niko ne odgovara”.
Šćepanović je kazao da krivična prijava Kankaraša protiv Rađenovića nije jedina i da su prijave podnosili i rukovodioci drugih sektora, poput ribarstva.
“Ne možete isključiti jedan sektor u ministarstvu i umjesto njega donositi odluke, a pritom uopšte nemate znanja ni kompetencije za to”.
Šćepanović navodi da smo svjedoci potpunog gašenja nekadašnjih privrednih giganata koji su gazdovali šumama, kao što su “Vukman Kruščić”, “Jakić” i “Gornji Ibar”, te da, dok je “drvoprerada je na koljenima”, sirova daska se “masovno izvozi za Albaniju”.
“Naša drvoprerada se nije razvila jer su koncesije dovele do toga da drvoprerađivači postanu najveći trgovci drvetom, čak i drvnom sirovinom, i tako se brzo obogate. Kapital koji su zaradili nijesu uložili u razvoj drvoprerade, nego najčešće u građevinarstvo ili druge djelatnosti. Enormni novac Crna Gora troši za uvoz namještaja, dok naše drvo izvozimo najčešće u formi drvne građe u Albaniju i na Kosovo. U svemu tome najviše profitiraju trgovci drvetom, ali i pojedinci iz Uprave za šume koji se bore da ostane ovaj sistem koji unakazuje šumarstvo”.
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima ističe da su sve izvještaje o radu uredno dostavili nadležnom Ministarstvu, pa “samim tim nije istina da smo odbili da dostavimo bilo kakvu dokumentaciju”.
“Isto tako napominjemo da menadžment Uprave nije bojkotovao sastanke sa Svjetskom bankom. Naprotiv, imali smo odlične sastanke u Pljevljima, gdje je bilo iskazano zadovoljstvo sa obje strane. Nije tačno da je Uprava odgovorna za bilo kakav gubitak nekog granta, nemamo o tome podatke”, odgovoril su “Vijestima”.
Program gazdovanja šumama je, ističu, pravljen na osnovu zakona i na osnovu procedura:
“A činjenica da su planirane manje sječe je iz razloga jer smo bili spriječeni da vršimo doznaku zbog novog zakonskog rješenja, gdje smo bili izgubili tu nadležnost, koja nam je naknadno vraćena”.
Na pitanje da li imaju informacije da je riječ o klasifikaciji drvnih sortimenata, odgovorili su:
“Ako imate tu informaciju, treba prijaviti nadležnim organima, a Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je najkontrolisanija uprava i postupa se po svim prijavama”.
Šćepanović navodi da je glavni razlog što je prihvatio da bude direktor Direktorata to što je želio da rukovodi sektorom kako bi šumarstvo zaboravilo na koncesioni sistem korišćenja šuma i da se, sa oformljenim državnim preduzećem za gazdovanje šumama u državnoj svojini, stekne sertifikat za održivo gazdovanje, uvede promet drveta u legalne tokove. Istakao je da je cilj bio i da prihodi od šumarstva budu dovoljni za ulaganje u obnavljanje šuma, što je “osnovna misija šumarske struke”.
“Na toj funkciji više nijesam iz razloga što mi nijesu dozvolili da se bavim strukom, već je prevladala politika, i to profiterska, smišljena za bogaćenje pojedinaca umjesto za ostvarivanje javnog interesa”, kazao je Šćepanović.
Navodi da je jedan od ključnih razloga smjene to što nije htio da uđe u Skupštinu novoformiranog državnog preduzeća “Crna Gora Šume” i preda prateću dokumentaciju, jer je bila riječ o, kako kaže, samo formalnom ispunjavanju obaveza.
Šćepanović je istakao da ga je lično državni sekretar Krsto Rađenović više puta pritiskao da da otkaz načelniku Ranku Kankarašu.
“Naravno da to nijesam uradio jer se radi o čovjeku koji je radio svoj posao u skladu sa zakonom i uvijek me izvještavao o svakom predmetu na način da sam bio apsolutno siguran da Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju radi u interesu razvoja sektora šumarstva”.
Napominje da je imao dobru saradnju i sa državnim sekretarom Andrijom Delićem, čiji se svaki predlog za sprovođenje kontrole nad radom Uprave za šume, kako navodi, pokazao kao ispravan.
