Epidemija malih boginja u susjednim državama, ali i svaki novi potvrđeni slučaj obolijevanja jeste dodatni alarm za Crnu Goru i sve roditelje koji još uvjek nijesu zaštitili svoju djecu, saopšteno je Gradskom portalu iz Instituta za javno zdravlje. S tim u vezi, kako ističu, preduzete su mjere povećanog epidemiološkog nadzora, te se svaka sumnja na pojavu obolijevanja od malih boginja u Crnoj Gori posebno ispituje, kako bi se u slučaju pojave, spriječilo širenje bolesti.
“Prema podacima elektronskog registra za imunizacije, na teritoriji Crne Gore, trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,5 odsto; za rođene 2019.g. obuhvat iznosi 74,2 odsto; za rođene 2020.g. obuhvat iznosi 65,5 odsto; za rođene 2021. godine iznosi 46 odsto, i za djecu rođenu 2022. godine iznosi 18,5 odsto, dok je drugom dozom vakcinisano 64,1 odsto djece rođene tokom 2017. godine, što je značajno ispod obuhvata od 95 odsto što predstavlja otežavajuću i zabrinjavajuću okolnost”, kažu u IJZ.
Naglašava se da su male boginje (morbili) vrlo zarazna, virusnarespiratorna bolest koja se manifestuje karakterističnom ospom praćenom povišenom temperaturom.
“Rizik inficiranja virusom malih boginja imaju osobe koje nijesu preležale male boginje ili nijesu vakcinisane protiv malih boginja. Male boginje se uglavnom smatraju bolešću dječjeg uzrasta, ali se mogu javiti u bilo kom životnom dobu kod nevakcinisanih i osjetljivih osoba. Otpornost nakon preležane bolesti kao i kod potpuno vakcinisanih osoba se smatra dugotrajnom (višedecenijskom, najčešće doživotnom) “, podsjetili su iz IJZ.
Zdravstveni sistem je na moguću pojavu epidemije morbila reagovao sprovođenjem kampanja koje obuhvataju distribuciju informativnih materijala, saradnju s lokalnim zajednicama, podršku pedijatrima i ostalim zdravstvenim radnicima, kazali su iz instituta.
“Fokus je stavljen na informisanje roditelja o prednostima MMR vakcine i podsticanje praćenja redovnog kalendara imunizacije. Takođe, u kontinuitetu se preduzimaju mjere sa ciljem povećanja vakcinalnih obuhvata, kroz reviziju vakcinalnih kartona, pozivanje nevakcinisane djece putem telefona i SMS servisa i organizovanja dodatnih vakcinacija vikendima. Navedene aktivnosti se sprovode kako bi pružile bolju informisanost, pristupačnost, dostupnost vakcinaciji, te povećanje obuhvata i zaštite najosjetljivije populacije. Nažalost, trenutni obuhvat vakcinisane djece MMR vakcinom nije na zadovoljavajućem nivou u našoj državi “, naglasili su iz IJZ.
Stoga, navode, preduzimaju konkretne korake koji su usmjereni na povećanje obuhvata MMR vakcinom.
”Institut za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstvo zdravlja planiraju organizovanje multidisciplinarnih okruglih stolova na kojim bi se na jednom mjestu okupili donosioci odluka, predstavnici međunarodnih agencija Ujedinjenih nacija, koje se bave zdravljem i zaštitom prava djece (SZO i UNICEF), predstavnici zdravstva i pravosudnih organa, udruženja pravnika Crne Gore, Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda – ombudsmana, predstavnici sektora prosvjete, te rada i socijalnog staranja.” Takođe, planirani su i okrugli stolovi na istu temu, u čiji rad će biti uključeni predstavnici udruženja roditelja i nevladinog sektora kao i druge zainteresovane strane “, pojasnili su iz Instituta.
Male boginje se lako šire kapljčnim putem
Upozoravaju da se virus malih boginja se vrlo lako širi sa inficiranih na osjetljive osobe i to najčešće kapljičnim putem – preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja, kijanja, glasnog govora ili direktnim kontaktom sa nosnim ili ždrijelnim sekretom inficiranih osoba.
”Rjeđe se bolest prenosi indirektnim kontaktom – preko predmeta koji su svježe kontaminirani nosno-ždrijelnim sekretom. Virus se može dalje prenositi i putem kontaminiranog vazduha – aerosola koji se može do dva sata zadržati u neprovjetrenoj prostoriji u kojoj je prethodno boravila inficirana osoba. Prvi simptomi infekcije virusom malih boginja javljaju se obično 7-21 dana nakon kontakta sa inficiranom osobom. Bolest u početku liči na prehladu sa curenjem iz nosa i blago povišenom tjelesnom temperaturom. Oči mogu postati crvene i osjetljive na svijetlo”, kažu u IJZ.
Kako bolest napreduje, dodaju, obično tri do sedam dana nakon početka, tjelesna temperatura može da poraste i do 39-40 stepeni Celzijusa.
“Javlja se ospa koja obično počinje na licu, iza ušiju, a odatle se širi po cijelom tijelu. Ospa traje četiri do osam dana i najčešće je praćena malim bijelim tačkicama (Koplikove mrlje) koje se javljaju na sluznici usne duplje. Prava opasnost od malih boginja leži u činjenici da virus pored uobičajene kliničke slike izaziva opštu slabost organizma praćenu izraženim padom imuniteta kod inficiranih, tako da se na male boginje često „nadovezuju“druge bolesti i infekcije”, napominju u IJZ.
Upravo, upozoravaju, ono što prati male boginje predstavlja najveću opasnost a to su su komplikacije – upale gornjih i donjih disajnih puteva, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže komplikacije koje mogu da se jave u vidu upale mozga- encefalitisa.
“Komplikacije čine da se na oko hiljadu oboljele djece, bilježi u prosjeku jedan smrtni slučaj u razvijenim državama dok je u nerazvijenijim državama ova stopa višestruko veća, što znači da će na sto oboljelih biti registrovano 3-5 smrtnih ishoda “, ukazuju iz Institutua.
Iz IJZ dodaju da je vakcina protiv malih boginja je sigurna i učinkovita.
”Primjenom vakcine uz adekvatan imunološki odgovor, ostvaruje se zaštitni nivo antitijela kod oko 93 odsto djece koja su vakcinisana jednom dozom sa navršenih 12 mjeseci života i kod oko 97 odsto djece koja su primila dvije doze vakcine. Ovim putem upućujemo apel roditeljima da, što ranije, koristeći mogućnost savjetovanja prvenstveno sa izabranim doktorima svoje djece, donesu odgovornu odluku da vakcinišu i time zaštite svoju djecu “, zaključili su iz IJZ.
