Salame, paštete, kobasice, viršle, kulen i čajna – svakodnevni izbor mnogih građana – odnedavno se nalaze u kategoriji jedan kancerogenih namirnica Svetske zdravstvene organizacije. To je ista grupa u kojoj su cigarete, arsen i azbest.
Gost Dnevnika na RTS-u bio je prof. dr Miljan Ćeranić, koloproktolog i načelnik Centra za minimalno invazivnu hirurgiju Urgentnog centra. Naglasio je da je važno razumeti šta zapravo znači ova klasifikacija.
Klasifikacija SZO znači da postoji konačan naučni konsenzus da je dugotrajna konzumacija ovih proizvoda povezana sa pojavom karcinoma, posebno raka debelog crijeva.
„Svetska zdravstvena organizacija je konačno potvrdila da su mesne prerađevine kancerogene. Ipak, to ne znači da je rizik isti kao kod cigareta ili azbesta. Nije isto ako neko pojede parče prerađevine i ako popuši kutiju cigareta“, objasnio je dr Ćeranić.
Prema njegovim rečima, ključni problem nisu samo sami proizvodi, već i ono što se u njima nalazi – aditivi, velika količina soli i način života koji često prati njihovu konzumaciju. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana bogata povrćem i voćem i ograničena upotreba procesuiranog mesa značajno smanjuju rizik.
“Kada govorimo o nitritima, nitratima, aditivima i velikim količinama soli, sve to ugrožava zdravlje”, istakao je dr Ćeranić.
Profesor je dodao da studije koje pokazuju povećan rizik moraju da se tumače pažljivo:
“Nije isto dva šnita šunke jednog, drugog ili trećeg kvaliteta. Zato je vrlo upitno koliko je takva studija precizna kada je riječ o kvalitetu mesa i količini dodataka.”
Ipak, činjenica je da se rak debelog crijeva sve češće javlja kod mlađih ljudi. Dok je ranije bio karakterističan za osobe starije od 50 godina, danas se bilježi porast oboljelih u grupi od 30 do 50 godina. U Velikoj Britaniji, na primjer, zabilježeno je čak 75% više slučajeva u mlađoj populaciji u odnosu na devedesete godine.
“Dugotrajna konzumacija prerađevina, smanjena fizička aktivnost i stres – sve zajedno dovodi do nove kategorije oboljelih”, upozorio je dr Ćeranić.
U Srbiji se godišnje registruje oko 2.000 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva. Stručnjaci apeluju na redovne preventivne preglede.
“Skrining podrazumijeva testove na okultno krvarenje – takozvane FOB testove – kod osoba koje nemaju simptome. Ako je test tri puta pozitivan, pacijent se upućuje na kolonoskopiju”, rekao je dr Ćeranić, dodajući da je kolonoskopija zlatni standard za dijagnostiku.
Standardna preporuka je da se sa skriningom počne nakon 50. godine, dok su u SAD granicu pomjerili na 45.
“Ako neko u porodici ima karcinom debelog crijeva, kontrole počinju i ranije”, naglasio je profesor. Posebno je upozorio da svaka pojava krvi u stolici, anemije ili problema sa pražnjenjem zahtijeva hitnu dijagnostiku:
“Ako pacijent od 35 godina dođe i požali se na krv u stolici, obavezno ga treba uputiti na pregled.”
Dr Ćeranić je istakao da je liječenje karcinoma debelog crijeva multidisciplinarni proces:
“Hirurgija, hemioterapija, zračna terapija – sve mora biti povezano da bismo postigli dobre rezultate, uporedive sa zapadnim zemljama.”
Udruženje endoskopskih hirurga, čiji je on predsjednik, organizuje kurseve i obuke za ljekare različitih specijalnosti:
“Hoćemo da radimo svi zajedno – hirurzi, onkolozi, radiolozi i radioterapeuti. Takav vid edukacije može značajno poboljšati rezultate liječenja”, zaključio je prof. dr Miljan Ćeranić.
Iako je poruka SZO jasna, ljekari podsjećaju da panika nije rješenje. Umerenost u ishrani, više fizičke aktivnosti i redovni preventivni pregledi ostaju najbolja odbrana od bolesti.
