Dok na sjeveru zemlje stočari trpe štete u stadima goveda i ovaca od medvjeda i vukova, ali i strahuju za živote, u uglavnom mirnom, mediteranskom lovištu u Ulcinju, sitnijoj stoci, čak i u prigradskim naseljima, prijete šakali.
Pomoćnik direktora u Javnom preduzeću za uzgoj i zaštitu divljači Elvir Zečević potvrdio je “Vijestima” da su šakali u posljednje vrijeme u dva navrata napali stada ovaca u Štoju i Vladimiru.
Naveo je i da divlje svinje nanose štete na pojedinim poljoprivrednim zasadima.
Ulcinjsko lovište prostire se na više od 26 hiljada hektara i jedno je od popularnijih na južnom Jadranu, posebno kod lovaca iz Italije. Pripada mediteranskom lovnom području i tipično je nizijsko i brdsko. Granice lovišta su ustanovljene teritorijom opštine Ulcinj – sa istočne strane se graniči sa teritorijom Albanije, na jugu-jugozapadu ide obalom mora i na sjeveru-sjeverozapadu se graniči sa opštinom Bar.
U lovištu trenutno, prema procjeni JP, egzistira blizu 300 šakala i isto toliko divljih svinja. Ima ih na teritoriji cijelog lovišta, pa i na nenaseljenom, pustom dijelu ostrva Ada.
“Teško je utvrditi broj šakala jer oni prelaze i po 50 kilometara u potrazi za hranom”, kazao je Zečević za “Vijesti”.
Lovna sezona ove godine počinje 1. oktobra, a završava 31. januara 2026.
Prema izvještaju o gazdovanju lovištem “Ulcinj” za lovnu 2024-2025, u lovištu ne egzistiraju obični ni jeleni lopatari, mufloni, obične srne, divokoze, mrki medvjedi…
“U posljednjih 7-8 godina, u lovištu nijesu primijećeni ni vukovi kojih je ranije bilo”, naveo je Zečević.
U lovištu, kako tvrde, nije izražen krivolov, pa je tako tokom prošle lovne sezone podnijeto šest krivičnih prijava.
Zahvaljujući zajedničkoj akciji lovočuvarske službe i nadležnih organa, prošlog vikenda uhvaćen je krivolovac, državljanin Albanije, koji je u Pistuli nezakonito lovio divlje svinje koristeći zabranjene zamke, u vrijeme kada je na snazi zabrana lova. JP je o tome obavijestilo policiju i tužilaštvo.
U izvještaju se ističe da su preduzete mjere sprečavanja šteta od divljači – održavanje populacija na optimalnoj ili podnošljivoj brojnosti mjerama korišćenja, u skladu sa odobrenim planskim dokumentima, dodatna ponuda nedostajućih hraniva biljnog i životinjskog porijekla, kontakti sa stanovništvom radi sprečavanja šteta na imanjima provođeni su u lovištu na način kako to propisuje Zakon o divljači i lovstvu, lovna osnova i godišnji planovi gazdovanja.
Za naseljavanje divljači, preduzete su mjere, posebno kada je u pitanju zec, fazan i jarebica kamenjarka, ali i ostala uzgojna i druga divljač, koje doprinose njihovom održivom razvoju. To se kako se navodi u izvještaju, odnosi na smanjenje broja krupnih i sitnih zakonom nezaštićenih predatora, kao što su šakali, lisice, kune, vrane i svrake na podnošljiv broj kako ne bi nanosile štetu uzgojnoj i ostaloj divljači, kao i imovini fizičkih i pravnih lica.
“U skladu sa gore navedenim zakonima i odobrenim planskim dokumentima u lovištu je organizovan lov divljači u odobrenim kvotama, nedeljom i državnim praznikom. U ostalom periodu lovne godine Zakonom nezaštićena lovna divljač nije pričinjavala štete, niti je bilo potrebe njenog organizovanog lova kao niti iz razloga bolesti divljači i njenog prenošenja na druge životinje ili čovjeka”, piše u izvještaju.
Ističe se da je sprovođenje preventivnih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta, vršeno na način što je lovočuvarska služba svakodnevno pratila zdravstveno stanje.
“Posebna pažnja usmjerena je na na području lovišta kada je u pitanju bjesnilo i u toku izvještajne godine nijesu zabilježene bijesne ili na bolest sumljive lisice… Takođe ni afrička kuga kod divljih svinja nije bila uočena”, piše u izvještaju.
U Ulcinju je registrovano 350 lovaca, koliko ima i izdatih dozvola za lov, dok je broj izdatih lovnih karata 329.
U lovištu je angažovano sedam lovočuvara, a od ove godine JP izdaje dozvole i za lov na Šaskom jezeru i dijelu Bojane u našoj državi, do karaule Sveti Nikola.
Na teritoriji Ulcinja najviše se love šljuka, zec, šakal, divlja svinja i patka.
Prošle lovne sezone, kada je u pitanju domaći lov, odstrijeljena su 394 zeca od odobrenih 500 jedinki, 73 šakala od odobrenih 100, 18 lisica od odobrenih 30, fazana 74 od 350, jarebica kamenjarki 12 od 120, kuna bjelica 38 od 50, prepelica 340 od 400, šljuka 385 od 400, divljih pataka 325 od 450…
Strani lovci, uglavnom iz Italije, orijentisani su na lov na pernatu divljač.
Zečević je istakao da nije evidentirano prekoračenje dozvoljenog odstrela jedinki ni u domaćem ni inostranom lovu.
Istakao je da se JP suočava sa problemom izvoza divljači koju odstrijele stranci.
“Ne mogu to nositi sa sobom jer Crna Gora nije članica Evropske unije, pa taj dio nije pravno i zakonski regulisan. Sve što ulove, moraju da ostave ovdje”, kazao je Zečević.
Takođe, postoji problem i na graničnom prelazu Sukobin prilikom dovođenja lovačkih pasa.
“Tamo nema veterinara ni čitača za čipove, što je problem”, kazao je Zečević.
