Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković kaže da će projekat uključiti i i baterijske sisteme za skladištenje energije, čime se dodatno jača energetska stabilnost i efikasnost buduće elektrane.
U planu i gradnja mini hidroelektrane na brani u selu Durutovići, izgrađene prije petnaestak godina za potrebe izmještanja korita rijeke Ćehotine
Rudnik uglja Pljevlja (RUP) kreće u ambiciozan investicioni poduhvat u oblasti obnovljivih izvora energije, najavljujući gradnju solarne elektrane vrijedne više desetina miliona eura i mini hidroelektrane na brani u selu Durutovići. Ovi projekti predstavljaju važan dio šire strategije pravedne tranzicije, kroz koju RUP nastoji da transformiše svoju ulogu i obezbijedi održivo poslovanje u eri postepene dekarbonizacije i napuštanja uglja kao primarnog energetskog izvora u Crnoj Gori.
Kako je za “Vijesti” potvrdio izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković , solarna elektrana planirana je u kompleksu ugljenokopa “Potrlica”, na 63 hektara zemljišta, s nominalnim kapacitetom od 81,1 megavata. Investicija, čija se ukupna vrijednost trenutno procjenjuje na oko 40 miliona eura, uključivaće i baterijske sisteme za skladištenje energije, čime se dodatno jača energetska stabilnost i efikasnost buduće elektrane.
“RUP planira značajna ulaganja u obnovljive izvore energije s ciljem iskorišćenja potencijala, smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, te podrške energetskoj tranziciji Crne Gore. U okviru Plana pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju planira izgradnju solarne elektrane”, rekao je Laković.
Rudnik je dobio neophodne saglasnosti, a Vlada je izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za solarnu elektranu. Elektrana bi bila nominalnog kapaciteta 81,1 megavata, a gradila bi se u kompleksu ugljenokopa i Termoelektrane u katastarskoj opštini Ilino Brdo I, na dijelu ugljenokopa “Potrlica”, na površini od skoro 63 hektara.
U elaboratu dostavljenom u sklopu projekta, navodi se da je priključni kapacitet, odnosno maksimalna snaga koju solarna elektrane može isporučiti mreži 62,5 megavata.
“Svakako treba imati u vidu da će se tek izradom glavnog projekta, te finalnom tehno-ekonomskom analizom, definisati realna snaga, a time i vrijednost investicije planirane solarne elektrane. Ovo je prvi korak, nakon čega ćemo krenuti u stvaranje ostalih preduslova za realizaciju projekta. Nadležni u kompaniji rade na izradi potrebnih dokumenata i definisanju navedene specifikacije ovog projekta uključujući mogućnost instalacije baterijskih sistema za skadištenje energije”, rekao je Laković.
Prema sadašnjim procjenama, ukupna vrijednost investicije bila bi oko 500.000 eura po megavatu što ukupno iznosi četrdesetak miliona eura. Dodatni trošak biće i nabavka i instalacije baterijskih sistema za skladištenje energije.
Direktor najveće pljevaljske kompanije kaže da je planirano da se realizacija projekta završi naredne godine, do kraja građevinske sezone.
“U narednom periodu očekuje se raspisivanje tendera za izradu projekte dokumentacije, čime će se definisati tehnička rješenja i dalji koraci za priključenje na elektroenergetsku mrežu”, rekao je Laković.
Laković kazao da osim ovog projekta, kompanija planira i izgradnju mini hidroelektranu u selu Durutovići na brani koju je prije petnaestak godina izgradio Rudnik za potrebe izmještanja korita rijeke Ćehotine. Rudnik je morao da napravi branu u Durutovićima, kako bi skrenuo rijeku sa svog ranijeg toka, izgradi dva tunela, kao i dva betonska kanala kojim trenutno teče Ćehotina. Ovaj projekat pljevaljsku kompaniju koštao je više od 20 miliona eura.
Vraćanjem Ćehotine trasom svog približno prirodnog toka prestaje sadašnja uloga brane “Durutovići”, i stvara se mogućnost iskorišćenja njenog potencijala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju električne energije.
U toku su radovi na izgradnji novog korita rijeke Ćehotine a po projektu predviđeno je mjesto za smještaj buduće hidrocentrale.
“Instalisana snaga hidroelektrane Durutovići bila bi 2,2 megavata. Za ovu malu hidroelektranu već je izrađena tehnička dokumentacija, čime su stvoreni preduslovi za realizaciju projekta”, rekao je Laković.
On je pojasnio da će po završetku izmještanja korita Ćehotine biti usklađen projekat za malu elektranu sa stvarnim stanjem na terenu nakon čega će znati koliko će ta investicija koštati.
U sklopu Plana pravedne tranzicije, koja podrazumijeva postepeno napuštanje uglja kao izvora energije, Rudnik planira da izdvoji deset preduzeća, koja će tržišno poslovati.
Jedno od tih preduzeća biće i građevinska grupa, koja je već formirana i koja obavlja poslove za RUP, Elektroprivredu i učestvuje na tenderima za izvođenje raznih građevinskih radova.
RUP planira da otvori fabriku za proizvodnju HTZ opreme, za koju su već od kompanije Castelo Montenegro iznajmili prostor u pljevaljskom naselju Radosavac. U toku je adaptacija prostora u kojoj će osim fabrike za proizvodnju HTZ opreme biti izmješteni magacin RUP-a, koji je trenutno smješten u stambenoj zgradi koju je kompanija izgradila prije nekoliko godina na mjestu nekadašnje rudničke radionice.
“Otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ -e opreme je dio plana pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju RUP-a. To je koncept koji smo mi prepoznali da bi smo nakon prestanka eksploatacije uglja u Pljevljima imali mogućnost da ljudi ostanu na svojim radnim mjestima”, saopštili su nedavno iz Rudnika.
Iz najveće pljevaljske kompanije tvrde da je analiza tržišta pokazala da je opravdano otvaranje fabrike HTZ opreme.
“RUP godišnje nabavi HTZ opreme, svih vrsta, u vrijednosti od oko 800 hiljada eura. Tu smo detektovali mogućnost da na osnovu proizvodnje koju bi smo pokrenuli kod nas interno u firmi napravimo ozbiljne uštede. U prvom periodu proizvodnja bi se bazirala na tekstilni program, a osnivanjem jedinice za proizvodnju HTZ opreme, mi bismo u ovom prvom periodu pokrili tu potrebu. Pokretanjem tog pogona sačuvali bismo radna mjesta”, ističu iz RUP-a.
Iz ove državne firme nijesu kazali koliko će radnika biti zaposleno u novoj fabrici, osim da će dio radnika koji su bili zainteresovani prekfalifikovati za te poslove, a te poslove vodiće ljudi sa dugogodišnjim iskustvom u procesu proizvodnje. U budućnosti RUP planira da proizvodnju proširi i na ostala tržišta.
U okviru plana pravedne tranzicije državno preuzeće je nedavno zakupio asfaltnu bazu od stečajne uprave kompanije “Vektra Jakić”, u pljevaljskom selu Bušnje, a nakon što bude remontovana, trebalo bi da uskoro počne sa radom.
Baza je zakupljena na period od četrnaest mjeseci uz mjesečnu naknadu od 10,5 hiljada eura, a troškovi remonta biće odbijeni od zakupnine.
Dugoročnim planovima Rudnika planirana je kupovina asfaltne baze kada se za to stvore uslovi.
Vraćanjem Ćehotine trasom svog približno prirodnog toka prestaje sadašnja uloga brane ‘Durutovići’, i stvara se mogućnost iskorišćenja njenog potencijala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju električne energije
Planirana je prodaja asfalta drugim kupcima kao i za poslove koje bude izvodila građevinsku grupu Rudnika uglja.
Asfaltna baza u selu Bušnje izgrađena je 1984. godine, a sve do 2009. radila je bez većih problema, kada je urađen i generalni remont postrojenja.
U Rudniku očekuju da će asfaltna baza proizvoditi 30 do 35 tona asfalta na sat. U budućnosti Rudnik planira nabavku finišera i kamiona kako bi mogli da obavljaju i poslove ugradnje asfalta.
Planirano je i da se Radna jedinica Transport sa preko 60 kamiona da “izbace” na tržište, kao i laboratoriju, službu čišćenja i obezbjeđenja.
Laković je ranije kazao i da je Rudnik uglja zainteresovan za preuzimanje Vektre Jakić, najveće drvoprerađivačkog preduzeća na sjeveru Crne Gore, u kojem je proizvodnja prekinuta krajem 2018. U Vektri Jakić je u toku stečajni postupak.
