Republička izborna komisija (RIK) Srbije izglasala je nakon ponoći predlog biračkih mjesta u inostranstvu koje je ranije dostavilo ministarstvo spoljnih poslova (MSP) te države, koje su oštro kritikovali pojedini članovi komisije, navodeći da će velikom broju građana iz dijaspore biti ugroženo biračko pravo, a da od resornog ministarstva nisu dobili adekvatno objašnjenje kako je taj spisak sastavljen.
Jedan od članova komisije je, kako prenosi Beta, naveo da Herceg Novi, u kojem se nalazi konzulat Srbije, u predlogu MSP-a „sada nije otvoren“.
Na jučerašnjoj sjednici, više njih je predložilo da se od ministarstva zatraži dopuna broja biračkih mjesta koje će biti otvorena u inostranstvu, odnosno tvrdilo da nema pravnih smetnji ako se za nekoliko dana spisak gradova gdje će državljani Srbije moći da glasaju poveća.
Kritičari odluke su navodili da su prinuđeni da glasaju za ovakvo rješenje, jer bi glasanje protiv značilo da se ni predložena mjesta neće odobriti, uz navođenje da je broj građana koji su se prijavili za glasanje u inostranstvu višestruko veći nego ranijih godina, te da oni predstavlja značajno biračko tijelo koje može odrediti izbore.
Predsjednik RIK-a Srbije Vladimir Dimitrijević kazao je da je u inostranstvu na prošlim izborima bilo 81 biralište, da su predlogom Ministarstva spoljnih poslova (MSP) predložena 93 biračka mjesta.
On je dodao i da veći broj prijavljenih birača ne implicira nužno da treba proporcionalno povećati i broj birališta u inostranstvu, da je o ovom pitanju održano više sastanaka radnih grupa sa predstavnicima MSP-a i ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (MDULS), a da je posljednja dopuna predloga, jer je od 2. oktobra stiglo „još dosta registracija“ za glasanje u inostranstvu.
Takođe je naveo da članovi Revizione komisije ne bi trebalo da saopštavaju podatke o broju prijavljenih birača. ali je u jednom trenutku saopštio da ih ima više od 100.000, a pohvalio je i količinu rada koja su diplomatsko-konzularnih predstavništava i MSP uradili.
„(Pred njima je) bio ogroman posao, zbog broja prijava. Mogu da kažem da nije bilo kočenja prijava… I sam sam analizirao, vidimo da su pojedina biračka mjesta pridružena drugima – ima manji broj po nekim zemljama, kako je MSP naveo, zbog bezbjednosnih razloga“, dodao je Dimitrijević.
S druge strane, član RIK-a Ivan Šebek kazao je da su predstavnici MDULS-a samo dva puta bili prisutni, a da – iako su po zakonu dužni – članovima RIK-a nisu dostavljali podatke koji su im neophodni za rad.
On je dodao i da je 15 godina u stalnom sastavu RIK-a i da ovakvo ponašanje ta dva ministarstva „nikada do sada nije doživio“.
„Ja sam tražio da nam dostave podatak koliko se građana u inostranstvu prijavilo pojedinačno po gradu i državi. To nismo dobili. Takođe, tražio sam da dostave dopise kojim su se obratili zemljama domaćina… Ni taj podatak nam nisu dostavili. Mi i dalje ne znamo koliko se građana Srbije, po gradu i državi, prijavljeno za glasanje. Ono što znamo, u odnosu na izbore 2023. godine sada nemamo (birališta u) Ženevi i Luganu u Švajcarskoj, u Kanadi nemamo Vankuver, Bukurešt, Bratislavu, Sofiju, Liban, UAE…“, naveo je Šebek.
On je rekao, da im je MDULS dostavio podatak koji su tražili, RIK znao da li se dovoljno prijavilo u tim gradovima.
„Takođe bismo znali podatak po kom kriterijumu su se ljudi u Njemačkoj raspoređeni u druge gradove i po kom kriterijumu. Tražili smo od MSP-a dopis kojim su se obratili Njemačkoj da im se obezbijedi glasanje van diplomatsko-konzularnih predstavništava, jer imamo saznanje da takav dopis Njemačkoj nikada nije upućen – i da su oni očekivali taj dopis juče – koji nije stigao. Jer bi oni po hitnom postupku i odobrili glasanje na mjestima koja nisu diplomatsko-konzularna predstavništva“, kazao je Šebek.
Zaključio je da se predstavnici ni MSP-a ni MDULS-a nisu pojavili na jučerašnjoj radnoj grupi, ocijenivši da su predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Srbije izašli van svoje nadležnosti kada su predložili vrijeme glasanja, odnosno otvaranja i zatvaranja birališta u pojedinim zemljama.
Član RIK-a Srbije David Krstić taksativno je navodio gradove gdje se, po evidenciji Studentske liste, prijavilo dovoljno ljudi, od kojih su neki obezbijedili i mjesto za biralište.
On je ocijenio da se ovim predlogom možda vrši diskriminacija građana i kršenje Ustava Srbije.
„U Australiji je određen Melburn (za biračko mjesto), Pert i Brizbejn nisu, iako su od tog mjesta udaljeni 2.700 i 1.350 kilometara. Grac i Insbruk nisu obuhvaćeni nijednim biračkim mjestom, iako po našim saznanjima se tu prijavilo 300 ljudi. U Sofiji više nema biračkog mjesta, iako ga je bilo na prošlim izborima. Vankuver je imao biračko mjesto, a sada nije nigdje označen, po našim saznanjima tamo se prijavilo gotovo 1.300 građana, a sada su udaljeni 3.500 kilometara. Situacija je slična i u Francuskoj – Nica, Lion i Tuluz su obuhvaćeni Parizom, uprkos tome što su udaljeni stotinama kilometara“, istakao je Krstić.
Kao primjer je naveo i Solun, koje više nema biralište, iako tamo postoji i konzulat Srbije.
„Za biračka mjesta u Italiji određena su Rim, Milano i Trst, a ostala mjesta u Italiji nisu obuhvaćena ovim biračkim mjestima. Herceg Novi koji ima konzulat sada nije otvoren. Uopšte više nemamo otvoreno biračko mjesto u Rumuniji, iako imamo ambasadu u Bukureštu i konzulat u Temišvaru. U Bratislavi je, prema našim saznanjima, prijavljeno gotovo 400 birača“, dodao je on.
Naveo je i da u BiH ima rast broja prijavljenih birača od 44 odsto, da je tamo otvoreno 11 dodatnih biračkih mjesta, a da se na primjer u Njemačkoj bilježi rast prijavljenih za 145 odsto – uz samo dva dodatna otvorena mjesta.
Takođe je tražio da MSP Srbije odgovori na pitanje zašto informacije o broju prijavljenih birača nisu dobili od MSP-a kako bi RIK, kojem je u nadležnosti da o ovom pitanju odlučuje – mogao da donese odluku.
„Od njih je traženo da se dostave podaci i obrazloženje – ne ovo paušalno – zašto u svim navedenim nisu otvorena biračka mjesta. Mi iz ovog ništa ne možemo da vidimo. RIK i dalje ima mogućnost da zahtijeva od MSP-a da dopuni ovaj predlog, a da na osnovu toga odluka bude izmijenjena, odnosno dopunjena“, zaključio je Krstić.
Članica RIK-a Srbije Marija Jovanović je rekla da joj je opšti utisak da su kolege iz ministarstva spoljnih poslova odlazili sa „gorkim ukusom u ustima“ sa sastanaka radne grupe, da su se ljudi iz RIK-a „ponašali prema njima kao da su na optuženičkoj klupi“, iako su uradili veliki posao.
Ona navela da su otvorena dva mjesta više u Njemačkoj, dva u Australiji, jedno u Indoneziji… odnosno da je napravljen veliki pomak u otvaranju novih biračkih mjesta.
„Meni je žao što neki naši građani morati da putuju malo duže da bi ostvarili svoje biračko pravo, ali ako neko nešto hoće da uradi – to je davno rekao Pikaso – nađe način, ko neće – nađe opravdanje“, kazala je Jovanović.
Vladimir Dragaš ocijenio je rekao da dopis MSP-a Srbije djeluje kao „opravdanje“, da je on pun „vrlo paušalnih izgovora“ zašto neka biračka mjesta ne mogu da se otvore, bez preciziranja poteškoća sa kojima se diplomatsko-konzularna predstavništva susreću u otvaranju biračkih mjesta.
On je naveo da je javnost i od predsjednika RIK-a Dimitrijevića sinoć čula da je višetruko više prijavljenih, a da to nije bilo praćeno višestrukim povećanjem broja biračkih mjesta u inostranstvu
„Devet mjesta jeste više, ali ih je 11 više u Bosni i Hercegovini, što ukazuje da je van Bosne broj biračkih mjesta u inostranstvu zapravo smanjena. Jedino objašnjenje od MSP-a za cijelu planetu zašto neko mjesto ne može da se otvori dobili smo za Liban – da je to međunarodna mirovna misija, da biračko mjesto mora da bude van (kasarne)… Nejasno je zašto ministarstvo nije prihvatilo predloge iz naše dijaspore. Na pet sjednica radne grupe nijednom nismo dobili podatak koliko je ljudi prijavljeno za glasanje u inostranstvu.
Član RIK-a Srbije Marko Živanović rekao je da od svog imenovanja u to tijelo smatra da je njihov glavni kolektivni cilj povratak povjerenja u izborni proces, a da se to neće desiti ako usvoje ovakav predlog MSP-a.
„Nemoguće mi je da ne možemo da izađemo u susret našim građanima u inostranstvu. Nejasno mi je kako ćemo se opravdati pred biračima (ako ga usvojimo). Na brojke koje se spominju u javnosti (preko 100.000 birača u inostranstvu), na visoku izlanost, to je 2,6 odsto biračkog tijela, koje može značajno da utiče na rezulate izbora. Šta ćemo mi da radimo ako rezulatat budu određivala dva ili tri procenta“, dodao je on.
Član RIK-a Dušan Dinčić je kazao da je MSP SRbije imao posao da dostavi predlog, a da je to loše uradio „tehnički, organizaciono i građanski gledano“.
Dodaje i da usvajanje ovog predloga znači da će veliki broj birača neće znati ni gdje treba da glasaju, a da argumenti bezbjednosti ili cijene održavanja izbora, koje su navodili predstavnici MSP-a, ne stoje bez valjanog objašnjenja.
„Komisija se ponašala kao pijani milioner, do sada su potrošeno stotina miliona dinara za kupovinu paravana, silne hitne javne nabavke, a onda kažemo da nemamo novca da otvorimo birališta na mjestu gdje imamo konzulata“, zaključio je on.
Za ovu odluku glasalo je 28 od 29 prisutnih članova RIK-a Srbije.
