Država mora konačno preuzeti odgovornost za činjenicu da se bivšim radnicima Vektra nord, kolašinskog preduzeća, ugašenog stečajem 2018. godine, duguje preko 60 zarada i doprinosi za osam godina, poručuju u otvorenom pismu ministru ekonomskog razvoja Niko Đeljošaju predstavnici radnika Milovan Mrdak, Slavko Špicer i Milo Šćepanović.
Oni su od ministra tražili hitan prijem “kako bi pronašli rešenje, koje je prihvatljivo za radnike i za Vladu.
“Kao nekadašnji radnici u drvoprerađivačkoj industriji opštine Kolašin, raznim pravnim mahinacijama prethodnih upravljača državnom, a kasnije privatnom imovinom, odnosno preduzećima, ostali smo bez ispunjenja socijalnog programa koji nam je obećavan duži niz godina. Kako smo do sada strpljivo čekali, a država i resorno ministarstvo nijesu preduzeli ništa u vezi tog probelma, tražimo hitan sastanak sa Vama kako bismo pronašli rješenje koje je prihvatljivo i za nas radnike i za Vladu Crne Gore”, napisali su radnici Đeljošaju.
Ministru poručuju da će ukoliko se ne nađe hitno rešenje preduzeti “sve mjere i radnje u skladu sa zakonom u odbrani svojih Ustavom zagarantovanih prava”.
Vektra nord nastala je nakon što je 2007. godine Dragan Brković kupio kolašinsku firmu Impregnacija drveta. Prema zvaničnim podacima, “Impregnacija” je Brkoviću prodata za oko 2,83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i Vektre Montenegro iz avgusta 2008. godine piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade od 28. decembra 2007. godine. Nema dokaza, kako su predstavnici radnika više puta tvrdili, da je biznismen ikad uplatio cijeli iznos kupoprodajne cijene.
“Iako imovina nije prevedena na ime novog vlasnika, ona se kontinuirano prodaje. Za čiji račun i s kojim pravom? Gdje je novac? Na sva ova pitanja država treba da odgovori i ne pristajemo na argumentaciju koju je nedavno ponudio ministar Vladimir Joković tvrdeći da njegov resor nije nadležan za rješavanje obaveza iz radnog odnosa zaposlenih koji su radili u privrednim društvima koja su bila u stečaju”, poručuju Mradak, Špicer i Šćepanović u ime svojih bivših kolega.
Tvrde da su zasnivajući radni odnos u Brkovićevom preduzeću mislili da je “bolje da rade nego da su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)”. Međutim, kako su kazali Vijestima, ispostavilo se da “imaju problem više u odnosu na svoje kolege iz Impregnacije, koji su ostali na birou rada”.
I njhove kolega koje su ostale bez otpremnina i posla nakon stečaja u Impregnaciji nedavno su tražili hitnu rekaciju Vlade, kako bi se konačno stalo na kraj nepravdi dugoj više od deceniju i po.
