Kako je saopštio Jovo Rabrenović iz Instituta, sidrena cijena bi predstavljala referentnu, odnosno najnižu redovnu cijenu određenog proizvoda na jasno utvrđen datum. Pored postojeće prodajne cijene, ova informacija bi bila javno istaknuta kako bi potrošačima omogućila bolji uvid u kretanje cijena i spriječila neopravdana poskupljenja.
“Uvođenjem sidrenih cijena potrošači bi imali jasnu sliku o realnim promjenama cijena, čime bi se smanjila informatička asimetrija i podstakla lojalnost kupaca. Ovaj model se pokazao efikasnim u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj”, rekao je Rabrenović.
Institut predlaže trofazni strateški plan za implementaciju ove inicijative. Prva faza bi uključivala dobrovoljni sporazum između trgovinskih lanaca, državnih institucija i organizacija za zaštitu potrošača, kojim bi se definisali standardi za prikaz sidrene cijene. U drugoj fazi planirana je sveobuhvatna kampanja edukacije građana i obuka zaposlenih u maloprodaji. Treća faza podrazumijeva testiranje modela kroz pilot-projekte u većim trgovačkim lancima, nakon čega bi slijedilo širenje sistema i evaluacija efekata.
Rabrenović ističe da je prednost ovog modela u tome što se može realizovati bez složenih zakonskih procedura, oslanjajući se na dobrovoljnu saradnju i jasan dijalog svih učesnika na tržištu.
“Sidrene cijene nijesu samo tehnički mehanizam, već i poruka da tržište može biti pošteno, otvoreno i orijentisano na građane. Pozivamo sve aktere, od trgovaca do Ministarstva ekonomskog razvoja, da podrže ovaj model u interesu javnosti ”, zaključuje Rabrenović.
Ovaj model, kako smatraju iz Instituta ekonomskih nauka, predstavlja važan korak ka modernijem i odgovornijem pristupu trgovini, uz veće povjerenje i sigurnost za sve potrošače u Crnoj Gori.
